KOTOR - Grupa radnika koje je angažovala Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, privodi kraju čišćenje bedema tvrđave Sveti Ivan. Izletnici, posebno stranci, za koje su bedemi otvoreni 1. aprila, prolaze i fotografišu i radnike i bedeme. Ekipu čine Marjan Šantić i Dragan Jovanović iz Kotora, Dejan Korsić i Boris Filip iz Tivta i Rudolf Šerbedić iz Kumbora, svi članovi Planinarskog kluba „Vjeverice”. Kažu da rade već 20 dana, koristeći teški alat, čekiće, dugačke raškete, tesle, motornu pilu, dva para merdevina dužine po 12 metara, konope i sigurnosne pojaseve.. Kažu da su ponosni što su uspjeli da pogledima posjetilaca otvore ljepotu kamene građe bedema, godinama zabašurenu bršljanom, korovom, stablima...Imali su težak zadatak, s obzirom da kretanje bedemima zahtijeva dobru fizičku kondiciju, koncentraciju i saradnju.
-Početak je bio jako zabavan, ali umor nas je već stigao. Treba paziti na svaki korak, jer to su visine, a borimo se i sa alergijom na polen, prašinu… - kaže Dejan Korsić.
On i njegovi drugari od podnožja do vrha očistili su djelove bedema koji su u vidokrugu posjetilaca, dok su skale ranije uređivali radnici Komunalnog preduzeća.
-Očistili smo stabla, korov i mahovinu sa zidina, od nulte tačke do 260 mnv, u dužini oko kilometar i 700 metara. Sredili smo bedeme koji su na nekim mjestima bili visoki po 20 metara, radilo se na užetu,uz visoki rizik. Bedemi su stari, obrušava se kamenje, bilo je jako opasno jer su jako zapušteni. Oprema je alpinistička, međusobno smo se osiguravali, moramo biti pokretni, jer ne možemo da pravimo fiksna sidrišta – pojašnjava Dragan Jovanović, predsjednik PK „Vjeverice”.
On naglašava da se radi o spasavanju bedema koji su, kako tvrdu, blago grada.
- Bedemi su ukras zbog kojeg je Kotor stavljen na listu UNESKO, a takođe i izvor prihoda. Oni mogu da održavaju sami sebe samo četvrtinom novca od naplate ulaznica, ali to mora da se radi sa ljubavlju, da to prepozna neko ko je nadležan i da od ovoga napravi malu bajku. Trebalo bi da se uradi trovanje krupnog bilja koje je pustilo korijenje u zidove, debla prečnika 30 do 40 centimetara koja ruše međe, posebno sa spoljne strane koja je katastrofalno zapuštena i gdje su napravljeni „trbusi“ koje bukvalno samo to drveće drži - priča Jovanović, i poziva nadležne da naprave detaljnu studiju o sanaciji ugroženog arhitektonskog nasleđa.
Rukovodilac radova u ime Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora Milo Magud kaže da su kroz budžet za tekuću godinu za uređenje i sanaciju kotorskih bedema izdvojili 30 hiljada eura.
-Našli smo pravu ekipu i od građana stižu samo pohvale na njihov rad. Radovi su privedeni kraju i na vrhu smo postavili novu zastavu. Ostalo je da se uredi zid ispod Citadele. Nastojimo da gradski bedemi zablistaju u punom sjaju, jer su oni biser bokeljskog graditeljskog i istorijskog nasleđa - kaže Magud, i naglašava da je dosad tvrđava čišćena sporadično pa je stoga Direkcija odlučila da to ovog puta odradi temeljno i do kraja.
Prošle godine Direkcija je od naplate ulaznica, koje staju tri eura na punktovima ka bedemima od ukupno 75 hiljada posjetilaca zaradila 220 hiljada eura. Ove godine očekuju takođe dobru posjetu izletnika sa mediteranskih kruzera.
M.D.Popović
„Crveni pojas” najugroženiji
- Prva faza čišćenja je već završena, a sledeće sedmice treba da se počne i sa drugom fazom, koja podrazumijeva čišćenje gradskih bedema po horizontali, od južnih vrata na Gurdiću do sjevernih koja izlaze na most na rijeci Škurdi. Treća faza biće najteža i najzahtjevnija. I tokom ljeta nastavićemo sa čišćenjem najtežeg dijela, a to su spoljne strane bedema, koje su najnepristupačnije. Rizik bezbjednosti rada je najmanji u zelenoj zoni, a to je šetališna staza najbliža Starom gradu, od crkve Bl.Ozane i od Pjace od mlijeka. Takozvani „žuti pojas” koji se račva lijevo i desno ka brdu je djelimično rizičan, a „crveni pojas” na vrhu tvrđave najteži je i najrizičniji. Tražimo radnike koji dobro poznaju teren i koji su se dokazali svojim kvalitetnim radom, ponovo ćemo raspisati tender za ovu najtežu dionicu - pojašnjava Magud.
)){kind=small}
