Vlada Crne Gore prodala je državnu firmu za trgovinu oružjem sa prometom od nekoliko miliona eura konzorcijumu izraelsko-srpskih kompanija, povezanih sa biznismenom protiv kog se vodi istraga za šverc droge, pranje para i trgovinu oružjem, pokazalo je istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Korupcija, pranje novca, neplaćeni računi, nezakonita prodaja oružja islamistima u Libiji i umiješanost u šverc kokaina, samo su neke od optužbi protiv biznismena povezanih sa privatizacijom jedne od najvećih firmi za trgovinu oružjem na Balkanu.
Nekadašnja crnogorska državna firma za trgovinu oružjem Montenegro difens industri prodata je 4. marta ove godine bez mnogo pompe firmama CPR Impeks iz Beograda i ATL Atlantik tehnolodži LTD iz Izraela za 680.000 eura.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže, objavljeno na njihovom sajtu u utorak, pokazalo je da je trgovac oružjem i dijamantima iz Belgije, Serž Miler, uhapšen na granici Crne Gore i Albanije samo nekoliko sati nakon ceremonije potpisivanja ugovora u Podgorici.
Više izvora potvrdilo je za BIRN da Miler ima vodeću ulogu u izraelskoj firmi i privatizaciji MDI.
Međutim, ATL i njihovi partneri negiraju da je Miler, koga belgijske vlasti sumnjiče za povezanost sa švercom droge i pranjem novca, zvanično ima veze s tim poslom, iako potvrđuju da je prošle godine tri puta posjetio crnogorski MDI „kao prijatelj” ATL-a, kao i da je prisustvovao potpisivanju ugovora ovog marta.
Vlasnik firme CPR Impeks Petar Crnogorac suočava se sa sopstvenim pravnim problemima nakon što je prošle nedjelje otkriveno da UN istražuju da li je njegova kompanija Tehnoremont, ćerka firma CPR Impeksa, zajedno sa MDI prekršila embargo na izvoz oružja islamistima u Libiji. Crnogorac tvrdi da dogovor o izvozu u Libiju nikada nije sklopljen.
BIRN je naveo da je glamurozna ceremonija povodom prodaje MDI 4. marta u hotelu Podgorica u poslednji čas otkazana bez objašnjenja, a gosti su umjesto toga pozvani na skromno potpisivanje ugovora u kancelariji Agencije za privatizaciju. Međutim, ni skromna proslava nije prošla potpuno mirno, budući da je Miler uhapšen samo nekoliko sati nakon potpisivanja.
Kako navodi BIRN, Miler, poznati trgovac u Antverpenu, evropskoj prestonici dijamanata, trebalo je da bude odveden u Albaniju, do Tirane, odakle je trebalo da poleti za Tel Aviv, gdje boravi proteklih nekoliko godina. Ali, Miler (59) nikada nije stigao na taj let pošto ga je crnogorska policija uhapsila na granici sa Albanijom na osnovu crvene potjernice Interpola, koja je dan ranije izdata u Briselu. Miler je od ranije poznat belgijskoj javnosti po kontroverznoj umiješanosti u iskopavanje krvlju natopljenih nalazišta dijamanta u Sijera Leoneu, kao i po problematičnim poslovima sa oružjem.
Kako navodi BIRN, trenutno se nalazi u pritovoru u Podgorici gdje čeka ročište na kome će biti odlučeno o njegovoj ekstradiciji. Nakon toga bi mogao biti izručen belgijskim tužiocima. U nalogu za hapšenje Milera navedeno je da se on sumnjiči za krivična djela učešće u kriminalnoj organizaciji, nezakonito krijumčarenje droge i pranje novca, koji su kažnjivi prema krivičnom zakonu Kraljevine Belgije, što je potvrđeno za BIRN u Višem sudu u Podgorici
Izvor iz suda u Antvetpenu, koji je upoznat sa ovim postupkom, rekao je za BIRN da se u ovom slučaju ispituju navodne pošiljke kokaina iz Južne Amerike u Antverpen i pranje novca. Prema navodima izvora, sudija Bruno de Hous istražuje Milerove aktivnosti u kojima je zaradio ili je mogao da zaradi i opere prljavi novac, dijamante, oružje i drogu.
– Mileru se stavlja na teret i da je u Čileu prisustvovao sastanku sa članovima narko-kartela i sa članom kolumbijske terorističke organizacije FARK – tvrdi izvor BIRN-a.
Miler, koji negira sve optužbe, mogao bi ostati u ekstradicionom pritvoru u Crnoj Gori i do šest mjeseci. Međutim, njegov advokat kaže za BIRN da su dokazi koje je Belgija predstavila „slabi” i da se nada da će njegov klijent uskoro biti oslobođen.
Kako navodi BIRN, ATL Atlantik tehnolodžis, velika kompanija iz Tel Aviva koja se bavi oružjem, osnovana je 2009. godine. Njen jedini vlasnik i direktor, prema zvaničnoj dokumentaciji, jeste Izraelac Agmon Šaked. Međutim, istraživanje BIRN-a, uprkos navodnom transparentnom vlasništvu ATL, pokazalo je da je firma blisko povezana sa Milerom.
O zvaničnom vlasniku ATL-a Šakedu ne zna se mnogo osim detalja iz jednog slučaja pred sudom u Tel Avivu iz 2014. godine. Ovaj 40-godišnjak napustio je iznajmljeni stan – gdje je živio, prema zvaničnim podacima za registraciju ATL Atlantik tehnolodži – a da nije platio račune, zbog čega mu je sudija naredio da ih plati. Međutim, brojni izvori i zvanična dokumenta ukazuju da je Miler, koji se najmanje 15 godina bavi trgovinom oružja, blizak saradnik Šakeda i ATL-a.
Miler je više od godinu dana, sve do juna 2014. godine, zvanično bio suvlasnik ATL-ove ćerke firme u Bugarskoj, nakon čega je prodao svoj udio, pokazuju podaci bugarskog privrednog registra. Belgijski mediji ranije su objavili da kompanija ATL ima kancelariju u zgradi berze dijamanata u Antverpenu, na adresi na kojoj je i nekoliko Milerovih kompanija. Adresa ATL-a je kasnije uklonjena.
BIRN-ovi izvori među vojnim stručnjacima, takođe kažu da je Miler odranije u vojnim krugovima poznat kao finansijer ATL-a. BIRN takođe saznaje da je Miler zajedno sa vlasnikom CPR Impeks Petrom Crnogorcem tri puta posjetio kancelarije MDI kao predstavnik izraelske firme ATL.
Milerov sin, Bendžamin Miler, koji se sa novinarom BIRN-a sreo u kancelarijama CPR Impeksa u Beogradu, nije želio da komentariše ove navode. ATL i Šaked nijesu željeli da komentarišu saznanja BIRN-a. Istovremeno, Milera nije bilo moguće direktno pitati o njegovoj povezanosti sa firmom u Tel Avivu.
Kako je naveo BIRN, Miler je ime u poslu sa dijamantima u Belgiji stekao tako što se još prije nekoliko decenija priključio porodičnoj kompaniji – S. Miler i sinovi. Godinama se bavio trgovinom dijamantima širom svijeta, od Kanade do Južne Amerike, i tako stekao značajno bogatstvo i izgradio međunarodnu mrežu kompanija. Njegova najpoznatija kompanija, Reks Mining, registrovana je 1990. godine u Kanadi, sa dozvolom da trguje dijamantima u Belgiji.
Posao u Sijera Leoneu bio je taj koji je Mileru donio pažnju svjetske javnosti.
Milerova uloga u toj mutnoj trgovini dijamantima u Sijera Leoneu dokumentovana je u izvještaju „Srž problema” nevladine organizacije “„Partnerstvo Afrika–Kanada” koji je 2000. godine ukazao na problem krvavih dijamanata. Prema tom izveštaju, Reks Mining nikada nije bila glavni igrač u poslu sa dijamantima.
Miler je, takođe, učestvovao u snabdijevanju oružjem u Sijera Leoneu. On je 1998. godine prodavao motore, djelove i municiju za jedini borbeni helikopter u zemlji, koji je vlada koristila za borbe protiv Ujedinjenog revolucionarnog fronta (RUF), pobunjeničke vojske u Sijera Leoneu, tokom rata od 1991. do 2002. godine. U članku „Vašington posta”, objavljenom 1999. godine, navodi se da je rekao da poslovi sa oružjem nisu bili povezani sa djelovanjem Reks Mininga.
Druga njegova kompanija iz Sijera Leonea Amylam prodala je kinesko oružje vrijedno pet miliona dolara paravojnim policijskim strukturama – Diviziji za operacione usluge. Taj dogovor je izazvao zabrinutost zbog pitanja da li će oružje biti korišćeno kako bi se osigurala izborna pobjeda predsjednika Ernesta Baija Korome, kao i kritike UN, iako nije bio nelegalan.
Amylam je, takođe, dospio pred sud u Južnoj Africi u vezi sa prodajom oružja navodno lošeg kvaliteta. Međutim, piše BIRN, široko je rasprostranjeno vjerovanje da je posao sa oružjem bio povezan sa koncesijama u poljima dijamanata Zimi i Tongo. Miler je, takođe, poznat i kao pokrovitelj flamanske književne nagrade Dijamantski metak za najbolji krimi-roman na holandskom jeziku.
Njegova priča bi, cijeni BIRN, lako mogla da postane zaplet jedne od mnogih uzbudljivih knjiga čiju je promociju pomogao tokom protekle decenije. Međutim, konačni obrt u ovoj priči iz stvarnog života još nije napisan.
PRIREDIO: M.Vešović
Dolazio u Podgoricu kao predstavnik ATL-a
Direktor MDI Zoran Damjanović prvobitno je BIRN-u potvrdio da je Miler posjetio kancelarije MDI u Podgorici kao predstavnik ATL-a, ali je kasnije izjavio da je Miler bio prisutan kao „prijatelj kompanije iz Tel Aviva”.
Srpski suvlasnik u kompaniji MDI, CPR Impeks, takođe je, po pisanju BIRN-a, pod istragom. Ova beogradska firma za trgovinu oružjem, osnovana 2005. godine, izvozila je oružje na sva tržišta u svijetu. Vlasnik i direktor CPR Impeks, 35-godišnji Petar Crnogorac, sin je bivšeg direktora marketinga u Zastava oružju, državnoj firmi koja proizvodi jugoslovensku verziju puške AK-47.
Srpska policija uhapsila je Crnogorca u julu 2014. godine zbog navodne zloupotrebe ovlašćenja u privredi u vezi sa nizom tendera u vojsci u periodu od 2011. do 2013. godine. Policija je sumnjala da je dobijao povjerljive informacije o tenderima za kupovinu viška vojne opreme. Crnogorac je, navodi BIRN, pušten iz pritvora, a slučaj je i dalje u fazi istrage.
– Optužbe protiv mene su besmislene, što su svedoci jasno i dokazali – rekao je Crnogorac.
Olakšan pristup vojnim skladištima
Visoko pozicioniran izvor u MDI rekao je za BIRN da je crnogorska firma „mali igrač u ATL-ovom ogromnom biznisu u globalnoj trgovini oružjem”.
– MDI i CPR su korisni, jer i dalje imaju pristup ogromnim viškovima jugoslovenskog oružja u Bosni, Crnoj Gori i Srbiji, Albaniji – desetinama hiljada tona municije i oružja koji bi mogli biti prodati u zemljama trećeg svijeta – rekao je on.
MDI je i ranije izazivao kontroverze zbog navodne povezanosti sa zonama u sukobu.
Dokumenti koje je 2010. godine objavila belgijska nevladina organizacija Internacionalni servis za informacije o miru otkrivaju detalje o kontroverznom uvozu oružja iz Zimbabvea u Crnu Goru, dok su mediji u Crnoj Gori 2012. godine pisali da je MDI vjerovatno ugovorio te sumnjive poslove, kako bi izvozio oružje u Siriju i Libiju. Kompanija je energično odbacila sve optužbe, navodeći da su dokumenti falsifikovani. BIRN tvrdi da sukobi koji su izbili širom Bliskog istoka, uključujući Libiju, Jemen, Siriju i Irak, znače procvat za trgovce oružjem, naročito one na Balkanu i u Istočnoj Evropi.
Veza sa Lukom Bar posebno važna
BIRN-ovi izvori u MDI kažu da je prodaja ove firme omogućila da se novim zaintersovanim kupcima otvare i zalihe vojne opreme iz nekadašnje Jugoslavije.
MDI je i do sada imao ključnu ulogu u industriji oružja na Balkanu, naročito od kako se odvojio od Jugoimporta SDPR, i to zahvaljujući bliskim vezama sa političkim vrhom u Crnoj Gori i zbog direktne veze sa Lukom Bar. Uprkos uspjesima, crnogorska vlada ovoj firmi smanjivala je budžet, dok se MDI trudio da zadrži svoje stručnjake.
Upoznat sa teškoćama, premijer Crne Gore Milo Đukanović pristao je da firma izađe na tržište i privatizuje se.
BIRN navodi da se direktor MDI Zoran Damjanović povezao sa dugogodišnjim poslovni partnerom, CPR Impeksom, koji je u posao uključio i izraelski ATL kako bi ispunio uslov iz tendera da će se firma prodati kupcu koji je imao prihod od najmanje pet miliona eura u 2013. godini. Taj konzorcijum je na kraju bio jedini zainteresovan kupac, koji je ponudio 680.000 eura uz obavezu da investira dodatnih 400.000 eura.
Rabin Heht tražio da Alfandari pomogne Mileru
BIRN navodi da je predsjednik crnogorske Jevrejske zajednice nehotimice uvučen u nevjerovatnu priču koja stoji iza prodaje MDI i njene povezanosti sa Seržom Milerom. Predsjendik zajednice Jaša Alfandari je 4. marta prisustvovao potpisivanju ugovora o prodaji, nakon što je izraelska ambasada odbila da pošalje predstavnika na ceremoniju kojom je obeleženo ulaganje ATL Atlantik tehnolodži iz Tel Aviva u Crnoj Gori.
– Pitao sam zašto ja treba da prisustvujem i oni (MDI) su mi rekli da je izraleska kompanija insistirala – rekao je predsjednik male jevrejske zajednice u Crnoj Gori, koja broji oko 100 članova.
Taj događaj je prošao bez incidenata i Alfandari je tek dvije nedelje kasnije saznao da je Miler, koga nikada ranije nije sreo, uhapšen samo nekoliko sati poslije ceremonije. Vijest je saznao iz pisma glavnog rabina u izraelskom gradu Eilat Jozefa Hehta, koji je od njega tražio da pomogne Mileru da proslavi jevrejski praznih Pashu, koji je počeo u petak 3. aprila, a završio se 11. aprila.
Serža saslušali i agenti DEA
Milerov poslovni partner Petar Crnogorac rekao je za BIRN da su osumnjičenog Belgijanca, prije hapšenja u Crnoj Gori, ispitivali američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) i belgijska policija.
– Njegovi advokati su nam rekli da je belgijska policija saslušala gospodina Milera u njegovoj kući u Švajcarskoj u avgustu 2012. godine kada je dao detaljne informacije o svim njegovim profesionalnim aktivnostima – rekao je Crnogorac.
Kako smatra, Miler je takođe svojom voljom otišao u SAD kako bi ga ispitao specijalni agent Majkl Mencer iz Agencije za borbu protiv narkotika.
Sudska dokumenta iz Belgije do kojih je došao belgijski novinar Salvatore di Rosa pokazuju da je Milerova firma Reks Mining navodno povezana sa jednim slučajem šverca velike količine kokaina.
Crnogorac: Miler prisustvovao sastancima o prodaji
U intervjuu BIRN-u, Petar Crnogorac je najprije potvrdio da je Miler „čovjek koji stoji iza ATL-a”. Međutim, Crnogorac je tokom sastanka sa BIRN-ovim novinarom imao telefonski poziv nakon koga je promijenio izjavu, insistirajući da je Miler samo prijatelj firme.
– Gospodin Serž Miler je u istom poslu kao i mi, on ima važan biznis i veoma je uticajan. ATL Atlantikom u potpunosti upravlja gospodin Agmon Šaked, koji je učestvovao u pregovorima o kupovini MDI, i koji je na kraju zajedno sa mnom i kupio ovu kompaniju – objasnio je Crnogorac.
Međutim, visoko pozicionirani izvor u MDI, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za BIRN da je Miler tokom tri posjete MDI prošle godine predstavljen kao šef ATL-a.
Crnogorac, međutim, nije želio da kaže koju je kompaniju Miler predstavljao na ovim sastancima i odbacio navode da je Miler predstavljen kao „šef”.
– Kako bilo ko može da zna o čemu smo razgovarali. U kancelariji je bilo samo nas troje – Miler, direktor MDI Zoran Damjanović i ja. Niko drugi ne zna o čemu smo pričali – poručio je Crnogorac.
Tehnoremont pod istragom
Kako je istakao BIRN, objavljena dokumenta do kojih su došle UN pokazuju listu municije, raketnih bacača i projektila za minobacače, koje je Tehnoremont, vlasništvo Petra Crnogorca, i MDI navodno trebalo da izvezu Kaledu Šerifu, koji se predstavljao kao zvaničnik libijskog ministarstva odbrane. Vjeruje se da je pomenuti Šerif ustvari Kalid Al Šarif, bivši zamjenik ministra odbrane, koji je prije dvije godine posjetio Srbiju, a koji trenutno ima bliske veze sa islamističkim borcima.
Šarif je bivši pripadnik libijske Islamističke borbene grupe, njega je u prošlosti hapsila CIA, a prema UN, „ima jasne veze sa operacijom `Fajr`”, koja je takođe poznata i kao Islamistička zora Libije, a koja je trenutno uspostavila paralelnu vlast u Tripoliju.
Šef Panela eksperata Simon Dilovej zatražio je od Srbije da do kraja mjeseca dostavi kopije ugovora, ukoliko postoje, kako bi zaključili da li je embargo na izvoz Libiji prekršen. U Crnoj Gori je, prema navodima državnih tužilaca, takođe otvorena istraga o ovim navodima.
Ispitati poslove krijumčara
Trgovci oružjem rekli su za BIRN da su firme sa Zapada odustale od snabdijevanja ručnim naoružanjem aktera sukoba na Bliskom istoku, prepustivši firmama sa Balkana i bivših država Sovjetskog saveza da održavaju linije snabdijevanja.
Opozicioni poslanik u crnogorskom parlamentu Velizar Kaluđerović zatražio je da parlamentarni odbor za bezbjednost i odbranu, čiji je on član, istraži nalaze BIRN-a.
– Pitanje šverca oružja iz Crne Gore mora biti temeljno istraženo, jer je poslednja afera samo jedna od mnogih u proteklih deset godina. Vrijeme je da se odbace ili potvrde sumnje o nelegalnom djelovanju – rekao je on.