Švajcarska advokatska firma „Henli end partners” ponudila je Vladi Crne Gore da razradi program „državljanstvo za investicije” po kome bi uslov za sticanje crnogorskog pasoša bila investicija od najmanje milion i po eura u projekte sa nekretninama ili 300.000 eura ulaganja u druge projekte uz 200.000 eura direktne uplate u državnu kasu. Prema saznanjima „Dana”, program je osmislio šef ove advokatske kancelarije iz Ciriha Kristijan Kalin, koji je u svjetskoj javnosti označen kao „kralj prodaje pasoša”, jer je slične programe razvijao i za druge države.
U švajcarskoj firmi nijesu htjeli da komentarišu odnos sa Vladom Crne Gore i kakav se ugovor nudi, mada je na njihovom zvaničnom internet sajtu jedno vrijeme bilo predstavljeno da je Crna Gora jedna od država koje su imale nagovještaje da će sprovesti takozvano „ekonomsko državljanstvo”.
S druge strane, iz Vlade Crne Gore „Danu” je zvanično odgovoreno da nikakav ugovor nije potpisan sa švajcarskom advokatskom kompanijom, bez navođenja drugih detalja.
Kalin je prodaju državljanstva pokrenuo 2006. godine u ostrvskoj državi Sveti Kits i Nevis, koja je udaljena tri sata avionom od američke savezne države Florida. Praktično je danas ulaganje od 250.000 dolara u razvojne projekte jedini uslov za službeno sticanje državljanstva te zemlje.
Crna Gora je i 2010. godine pokrenula program ekonomskog državljanstva, ali se od toga odustalo, kako je svojevremeno objavljivano, na zahtjev Evropske unije. Vlada premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića planirala je i tada da crnogorski pasoš ponudi svima koji investiraju minimalno 500.000 eura, s tim da bi dio tog iznosa bio direktno uplaćen državi. Međutim, iako je zvanično rečeno da neće biti primjene ovog programa, nikada se nije službeno odustalo od planova za njegovu realizaciju.
U parlamentu je nedavno ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević (SDP), na direktno pitanje da li Vlada opet razmatra uvođenje ekonomskog državljanstva, umjesto konkretnog odgovora kazao je da je na snazi odluka iz 2008. godine, po kojoj državljanstvo po povlašćenim uslovima, između ostalih, može da se da i nekome ko investira u potencijale Crne Gore.
Kada je na ljeto 2010. godine program ekonomskog državljanstva formalno najavljen, oglasila se njemačka vladajuća stranka CDU, tražeći da Crna Gora što prije bude podvrgnuta sankcijama Brisela zbog kršenja evropskih pravila. Iz Vlade nijesu tada komentarisali tvrdnje njemačke vladajuće stranke.
Bez obzira na nedoumice o tome kakvu politiku državljanstva Crna Gora primjenjuje, bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra bježeći od presude za korupciju, izrečene u njegovoj matičnoj državi, utočište je našao u Crnoj Gori, upravo pod izgovorom da planira velike investicije u turizam. Formalno, od tih investicija zasad nije bilo ništa, iako se u tajlandskoj štampi spekulisalo da Šinavatra ima hotel u Crnoj Gori.
Na predlog premijera Đukanovića, pasoš je dobio i kontroverzni palestinski biznismen i nekadašnji ministar Mohamed Dahlan, za koga se, prema pisanju arapskih medija, tvrdilo da je stojao iza najavljivane investicije na Kraljičinoj plaži, od koje se u međuvremenu odustalo. M.V.
Prave i indekse
Firma „Henli end partners”, osim što je specijalizovana za pitanja državljanstva, svake godine izrađuje indeks država čiji su pasoši prihvaćeni bez posebnih viza i uslovljavanja u ukupno 219 država i posebnih teritorija u svijetu. Na sajtu ove firme se navodi da programe državljanstva za investicije imaju Austrija, Antiga i Barbuda, Kipar, Malta i Sveti Kits i Nevis.