Dana 23. septembra 1862. godine mlada Sofija Bers, koja je navršila 18 godina tek prije mjesec dana, udala se za čuvenog pisca u Rusiji, tridesetčetvorogodišnjeg grofa Lava Tolstoja. Mladi bračni par se nastanio na seoskom imanju u prelijepoj kući muža u Jasnoj Poljani.
Zajedno su proživjeli 48 godina. Sve te godine Sofija Andrejevna je vodila dnevnik i svaka decenija porodičnog života imala je za nju neponovljive specifičnosti.
Čitaocima je data mogućnost da primijete bitne etape bračnog života Sofije Andrejevne, koje se mogu razvrstati ovako: udati se za genija, biti žena genija i ostati mu žena.
Posebna stranica u životu Tolstojevih je ljeto i jesen 1910. godine.
O tom dramatičnom vremenu za njih, Sofija Andrejevna je napisala u dnevniku, a takođe i pred pijateljina, a i pred neznancima izrazila sumnju više puta u Tolstojevu sposobnost da može postupati po svojim uvjernjima u svakodnevnom životu.
Početkom šezdesetih godina 19. vijeka u dnevniku Sofije Andrejevne nalazimo ljubavnu priču, u kojoj je on uvijek u centru njenog razmišljanja i pažnje. Pritom je mlada žena razmišljala i o tome, kakvo mjesto ona zauzima u životu Lava Tolstoja i imala je želju da pojasni sebi „kako da se ponaša prema njemu“.
Shvatanje da nije jednaka sa mužem ni po pameti, ni po talentu, tjeralo ju je da pokuša da pronađe odgovor na pitanje o sopstvenoj ulozi u životu. I ona ga je našla u djeci, u brizi o porodici, koja je stalno bila veća i u vođenju velikog domaćinstva.
Sofija Andrejevna je rodila prvo dijete sa nepuno devetnaest godina, a poslednje u 43. godini života. U porodici Tolstojevih je bilo ukupno 13 djece.
Prava sreća za nju je došla kad je, uz brigu o djeci, vodila razgovor sa Tolstojem o njegovom književnom radu. Sofija Andrejevna je postala pomoćnica, sagovornica i najbliži prijatelj Lava Tolstoja dok je pisao svoj veliki roman „Rat i mir“ u drugoj polovini šezdesetih godina 19. vijeka. Mlada žena se godinama bavila prepisivanjem muževljevih rukopisa. Ona je uvijek bila tu pored Tolstoja i on je nju mnogo volio.
U sedamdesetim godinama Sofija Andrejevna je sve jasnije shvatala sveobuhvatnost ličnosti svoga muža i kako to piše u dnevniku, njen pogled je bio stalno uprt u u Lava Tolstoja, na njegov književni rad, na njegovo komuniciranje sa širokim krugom ljudi i na njegova interesovanja i mišljenja. Sofija Andrejevna je bila njegov prvi biograf. Život mlade grofice je bio potpuno potčinjen interesima porodice i muža. Zajedno sa njim ona je vaspitavala i učila svoju djecu. Prve dvije decenije zajedničkog života Tolstojevih je bio najradosniji, najsrećniji i najljepši period u njihovoj ljubavi. Prije svega na taj period se odnosi njena kasnija izjava: „Ja i Lav Tolstoj smo živjeli aktivnim i lijepim životom“.
Ali, 1879. godine otvorena je nova sranica u njihovom životu. Te godine, osjećajući duboku duhovnu krizu, Tolstoj je počeo rad na „Ispovijesti“.
Tokom te krize on se vratio stvaralačkom zanosu, koji je bio prikriven i malo primijetan sa vanjske strane i kroz koju je prolazio nekoliko decenija u njegovom intelektualnom životu. „Kod mene se dogodio preokret, koji je odavno tinjao u meni i čija je klica uvijek postojala u meni“ – pisao je on. Još u junu 1863. godine on je zapisao u dnevniku: „Strašno je , a još besmislenije vezivati svoju sreću za bogatstvo – sreća su žena, djeca i zdravlje“. U „Ispovijesti“, u svom prvom religiozno-filozofskom djelu, Tolstoj se trudio da odredi suštinu onog šta se dešavalo u njegovoj duši. Na stranicama „Ispovijesti“ čitamo kako se, u jakom i napetom dijalogu Tolstoja i velikih filozofa i religioznih mislilaca svijeta, sve „uklapalo“ u njegovo novo shvatanje smisla života.
Međutim, Sofija Andrejevna je nastavljala da živi po starom, vodila je domaćinstvo, kontrolisala imanje, koje za njenog muža nije imalo značenje i brinula se kao i ranije o zdravlju djece i muža, kao i o obrazovanju i vaspitanju naslednika. Kad se početkom osamdesetih godina javila potreba za školovanjem odrasle djece, porodica prelazi iz Jasne Poljane u Moskvu. Od tada će Tolstojevi dolaziti samo ljeti na svoje seosko imanje.
(Nastaviće se)
Preveo i priredio: VOJIN PERUNIČIĆ