Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević izbjegao je juče u Skupštini direktan odgovor na pitanje da li Vlada ponovo razmatra uvođenje ekonomskog državljanstva. Umjesto konkretnog odgovora, pričao je o odluci koja je na snazi od 2008. godine prema kojoj, između ostalog, državljanstvo po povlašćenim uslovima može da dobije i lice koje investira u Crnoj Gori.
Poslanik SNP-a Snežana Jonica je od Konjevića tražila da odgovori da li je tačno da Vlada ponovo razmatra uvođenje ekonomskog državljanstva.
– Koliko će morati da iznosi nivo ulaganja u Crnu Goru i da li će se kupovina nekretnina tretirati kao investicija. Ako je Crna Gora spremna da nekome, mimo kriterijuma, da državljanstvo, postavlja se pitanje da li je pravedna država ako ne želi da pod pravednim uslovima omogući državljanstvo svojim građanima koji čitav život žive ovdje – naglasila je ona.
Emilo Labudović (DF) pitao je šefa diplomatije Igora Lukšića da li i kada Crna Gora i njena diplomatija namjeravaju da preduzmu energičnije akcije na okončavanju graničnih sporova i konačno utvrđivanje graničnih linija na spornim područjima.
– Crna Gora gradi svoju kuću, ali nije ogradila dvorište. Gotovo da nema nedjelje, a da odnekud i od nekoga i to sa visokih adresa naših susjeda ne stigne, po neka izjava da sa Crnom Gorom ima neriješen granični spor. Od Prevlake, preko situacije vezane za Sutorinu, pa do izjave iz takozvane države Kosovo da je Crna Gora ušla 50 kilometara u njihovu teritoriju. Na 15 kilometara od tih 50 je moja kuća. Zamislite da se probudim sjutra na Kosovu, a poslije, kako se najavljuje, možda i u velikoj Albaniji – naveo je on.
Kritikovao je neaktivnost Vlade po pitanju rješavanja graničnih sporova.
– Nijednu izjavu niti konkretnu akciju nijesam čuo, vidio ili pročitao. Imate li namjeru da išta preduzmete da riješimo sporna pitanja, koja imamo sa svima osim sa Srbijom – naglasio je Labudović. Lukšić je u odgovoru saopštio da je pitanje razgraničenja jedan od ključnih prioriteta i da se na tome kontinuirano radi.
– Gotovo u svim susretima sa kolegama ministrima inostranih poslova razgovaramo o tome. Možda postoji deficit naših izjava, ali ne i aktivnosti na tom planu – naveo je on.
Ukazao je da je sa Albanijom parafiran sporazum o razgraničenju, da se uskoro očekuje i sa Kosovom. Ponovio je da se očekuje da procedura oko ugovora sa BiH bude uskoro završena.
– Takozvano pitanje Sutorine za nas ne postoji – naglasio je šef diplomatije.
Najavio je da će tokom aprila biti nastavljeni međudržavni razgovori na ekspertskom nivou oko razgraničenja sa Hrvatskom u cilju pripreme za arbitražu oko Prevlake.
Labudović je prokomentarisao da aktuelna vlast ne može da završi „jer se ispod žita zadužila sa mnogima u okruženju”.
– Ovo će uskoro biti prvi zadatak novog ministra koji će biti iz redova opozicije. Vi ste na vrijeme vidjeli šta se radi i napuštate DPS i na tome Vam čestitam – zaključio je poslanik DF-a.
Lukšić je u odgovoru na pitanje poslanika SNP-a Danka Šarančića sappštio da Crna Gora ima 34 diplomatsko-konzularna predstavništva od čega 25 ambasada šest misija i tri generalna konzulata. U tim DKP, kako je naveo, zaposleno je 92 službenika i 98 angažovanih lica. U vlasništvu države Crne Gore su tri objekta u kojima su smještena DKP. V.R.
Lukšić ne strahuje od blokade pregovora sa EU
Nezavisni poslanik Dritan Abazović pitao je šefa diplomatije Igora Lukšića koliko su realne izjave da bi mogla da se aktivira klauzula balansa zbog neispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24. Lukšić je kazao da postojanje klauzule nije specifično samo za Crnu Goru već da će se primjenjivati za sve buduće države kandidate.
– Nastavak napornog i kvalitetnog rada otklanja bilo kakvu mogućnost aktiviranja klauzule. Značajno smo napredovali u ispunjenju privremenih mjerila i ne postoji opravdan razlog za bojazan od aktiviranja klauzule balansa – tvrdi on.