Piše: Goran Komar
Benjamin Kalaj i cjelokupna politika Austrougarske gledali su na srpskog žitelja kao na komplikaciju u projekciji čiste balkanske i bosanskohercegovačke istorije oslobođene temeljnog bosanskog naroda i to je samo ekstremni vid odavno istaknutog načela bečke krune o narodu kao komplikaciji u istoriji dinastije. Ona je pregnula za oduzimanjem tome stamenom lužnjaku njegovog kulturnog nasleđa tako radikalno da takav politički projekat nije zabilježen u istoriji Evrope. Valja putovati daleko preko velikih mora i vidjeti slične primjere. Taj je projekat sadržan u postupku rasterećivanja bosanskih Srba od bilo kakvog materijalnog i kulturnog nasleđa, čak od bilo kakve i kolike kulturne proizvodnje, do te mjere i tako obuhvatno da mu je nastojala oduzeti pravo na grob i nadgrobni spomenik i natpis. A on se vjekovima iskazivao kao svetotrojični lužnjak. U vrhuncu te propagandne i političke akcije ovaj lužnjak je osjetio potrebu da na svoje nadgrobne krstove usiječe epitaf koji, kao nigdje na svijetu, svjedoči o srpskim kostima. Nema im broja. Evo i u Boki. Hercegovački Srbi su u tom periodu, na izmaku 19. vijeka, na veliki srednjovjekovni krst u ljubinjskom selu Žrvanj uklesali novi natpis kazujući da tu, pod krstom, leže njihovi stari. Oni su uzviknuli do Boga svoje narodno ime, sluteći vasionsku tragediju svog naroda. U tom periodu, gledajući ka Kosovu, oni su pregnuli da iznova podignu svoje zavjetne crkve na gori. U tom periodu slučajno dolazi do paljevina svih starih grbaljskih crkava sa svim inventarom i crkvenim knjigama. Projekat bečke krune je sadržan u nastojanju da se balkanski lužnjak oslobodi svog slova koje je rasejao po čitavom Balkanu. Da se učini agrafskim, kao neke stare balkanske skupine, pa čak i više od toga, jer njima nije određeno pravo da usijeku latinske epitafe. Da se balkanski lužnjak nadnese nad provaliju bez oslona, bez pisma i bez groba i da gledajući prazninu svojih polja i gora stane pored impozantne i nerazumljive tuđinštine koju je Broz odnio na veliku svjetsku izložbu u Pariz da svijetu pokaže snagu umjetničkog genija jeretičkih organizacija starog Balkana. Da gledajući tako tuđa polja i tuđe gore prezre prirodu i prezre Boga stvoritelja. Taj je lužnjak, ipak, iznjedrio vladiku Petra II Njegoša koji je zapjevao o prirodi i Bogu i u tu pjesmu metnuo balkanski lužnjak da plameno gori... I najupečatljivije riječi vladike Nikolaja u prvoj njegovoj velikoj studiji posvećenoj Njegošu koje sam namah i za čitavi život upamtio bijahu upućene slutnji prirode i njezinih obličja. Njegoš je zapjevao o slobodi koja je za srpskog čovjeka značila raskidanje okova srama i posramljenosti kućnim ognjištem koju mu je nametnula bečka kruna. On ga je svojom pjesmom udomljavao u organskom domaćinskom sistemu neotuđivom čovjeku. Poprijeko, preko dinarskog svoda ka moru, kretala se akcija neuporedivo opasnija od fizičkih razaranja i obraćenja koja je donijela velika azijska sila, jer ona nije donijela poriv za suživotom ili otporom već poriv za gašenjem i ugasnućem u apatrida, u lužnjaka vezanog za tlo, u čovjeka tradicije bez tradicije, bez stvaralačke energije, dakle, bez Boga. I otpadalo je iverje i razvejavalo se po zemlji i rađalo raskole čim su svjetski požari dozvolili. Srpski dinarski čovjek je oplemenio Balkan i po čitavom njegovom bilu raznio jedno drevno narodno pismo i njegovu kulturu koja predstavlja svjetski unikum. Kada iz srpskih polja širom Balkana uklonite ćirilično slovo, kao što ga je Kalaj sa sledbenicima uklanjao, odrekli ste pravo srpskom čovjeku na pismo i grob. Kada na masivne grobnike, jedinstvene na svijetu, metnete srpsko slovo vi ste tog čovjeka stavili u najmasovniji i najosobeniji stvaralački proces srednjeg vijeka na vaskolikom Balkanu, vi ste ga njegovom sopstvenom originalnom umjetničkom proizvodnjom izložili na pogled svijetu. Ali, još važnije, učinili ga ponosnim i samosvojnim lužnjakom koji je iznašao sopstveni put ka slikanju predstave Duha Svetoga.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.