Mladi arheolozi Miloš Petričević i Nikola Borovinić ovih dana imaju pune ruke posla jer rade na konzervaciji, evidenciji i dokumentaciji brojnih eksponata koji se nalaze u depoima Centra za konzervaciju i arheologiju u Kotoru. Oni brižljivo pregledaju sadržaj nalaza i pakuju predmete u specijalne kutije, radi zaštite od vlage i fizičkih oštećenja. Radi se o cijelom pokretnom fondu koji je bio u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, o hiljadama predmeta od keramike, kostiju, kamene plastike, datovanih od neolita do kasnog srednjeg vijeka.Eksponati su pronađeni na Carinama u dugogodišnjem projektu u partnerstvu sa poljskim arheolozima iz Varšave, na Gradini i Brštanici u Risnu, zatim na kompleksu Sv. Franje na Gurdiću, Sv. Neđelje u Kumboru, na raznim lokalitetima Starog grada Kotora, a ima i dosta nepoznatih nalaza... Među zanimljivim predmetima koje su nam arheolozi pokazali, su oni sa nekropole na Carinama - antički žišci (lampe), kost ukrašena šarama, fragment pozorišne maske, ostaci amfora, kamena urna sa poklopcem, keramički pitus, kameni cipus, keramička kadica... Od kamene plastike većih gabarita tu je i fragment arhitravne grede, ostaci ciborijuma i cipus koji je bio u sekundarnoj upotrebi kao nogostup na ulazu u prvobitnu crkvu Sv. Tripuna, ostaci lučnih svodova neke srednjovjekovne građevine, grbovi plemićkih porodica nađeni u karantinu - Lazaretu ispod pločnika na Rivi...
S obzirom da Kotor nema arheološki muzej, ovi predmeti su sada razasuti u holu, po podrumu palate Drago (Centra za konzervaciju i arheologiju u Kotoru) pa i napolju, pored zgrade, ima ih u Pomorskom muzeju Crne Gore, u Lapidarijumu (crkva Sv. Mihovila) i oko njega, a dio se nalazi u depou JU Muzeji Kotor, iza katedrale Sv. Tripuna, gdje su predmeti datirani od praistorije do srednjeg vijeka, nađeni na lokalitetu Velja Gruda (arheolog Jovan Martinović i ekipa švajcarskih arheologa na čelu sa Filipom dela Kozom).
- Poručili smo posebne kutije u koje smještamo sav materijal, koji ćemo dalje proslijediti tamo gdje treba, a ne da završi u nekom depou, gdje niko više ništa neće znati o njemu. Centar za konzervaciju i arheologiju dužan je da to sredi, popravi, da napravi dokumentaciju, zatim ćemo to proslijediti Upravi za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju, koja će se zatim obratiti Ministarstvu kulture i Vladi Crne Gore, koja će u zakonskoj proceduri donijeti odluku kome će i gdje rasporediti arheološki materijal. Mi smo dužni da ga deponujemo u zakonskom roku od godinu dana, a onda moramo da ga proslijedimo dalje. Na žalost, Kotor nema izgrađenu infrastrukturu da to prihvati i prezentuje, a trebalo bi da opština Kotor nađe neko rješenje po tom pitanju, kaže Željko Kalezić, načelnik Centra za konzervaciju i arheologiju u Kotoru. I Petričević smatra da bi bilo najpravednije da svi eksponati budu izloženi u Kotoru, ali Kotor nema nijednu specijalizovanu arheološku instituciju.
- Na nama je da sistematizujemo i pripremimo kompletnu dokumentaciju i predamo je Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore na Cetinju, koja će odlučiti gdje će reprezentativni predmeti biti izloženi, a ostatak će biti dostupan i u kontrolisanim uslovima dostupan istraživačima na uvid i analizu – kaže Kalezić.
- Nije na nama da podnosimo inicijativu da bi Opština shvatila što je u njenom interesu i u interesu arheološke nauke. U nadležnosti Centra je samo istraživački dio, a ne čuvanje niti prezentacija arheoloških nalaza, mada je prije bilo drugačije. Sada smo odgovorni samo za primarnu konzervaciju i dokumentaciju do predaje na čuvanje nekoj instituciji, kaže Miloš Petričević, koji vodi Arheološko odjeljenje u Kotoru.
S obzirom da je prije nekoliko godina Regionalni zavod transformisan i da je centralna nadležnost pripala Upravi za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju, izgleda da će konačnu odluku o tome donijeti novoosnovana institucija. M.D.Popović
Blago treba da ostane gdje je nađeno
Svi arheooški nalazi moraju da se tretiraju regionalno i bilo bi politički neprihvatljivo da budu izloženi u drugom gradu osim u Kotoru, smatra Tvrtko Crepulja, potpredsjednik opštine Kotor. On je podsjetio da na lokalitetu Mozaici Risan postoji predviđeni prostor koji može da se uredi za prezentaciju dijela kulturnog blaga, a takođe, tu je i palata Ivelića u Risnu, koju su arheolozi iz Poljske markirali kao potencijalni arheološki centar.
-Arheološko blago Kotora, Risna, mora da ostane tu. Bespravno bi bilo svako izmještanje i stalna prezentacija eksponata van Kotora, jer je odlukom o osnivanju organizacije javne ustanove Muzeji Kotor početkom `90. godina riješeno da svi arheološki predmeti koji se pronađu budu popisani kao inventar Pomorskog muzeja Crne Gore i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. To je potvrđeno i starim i novim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (spomenika kulture), da sve što se pronađe na teritoriji jedne opštine, ostaje u njenoj nadležnosti, kaže mr Jovan Martinović, doajen arheološke struke u Boki Kotorskoj.