Ustavni sud donio je odluku da odredba člana 2 stav 1 Odluke o oblicima socijalne i dječje zaštite, koja tretira da pravo na oblik socijalne i dječje zaštite mogu ostvariti državljani Crne Gore sa prebivalištem na teritoriji Glavnog grada, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. U pitanju je pravo na korišćenje besplatnih obroka u narodnoj kuhinji. Donošenjem ove odluke, koja će biti objavljena u Službenom listu Crne Gore i u Službenom listu Crne Gore-opštinski propisi, prestaje da važi osporena odredba.
U obrazloženju odluke koju je potpisala Desanka Lopičić, predsjednik Ustavnog suda stoji da je predlogom zaštitnika ljudskih prava i sloboda pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 2 stav 1, te da je i NVO Akcija za ljudska prava podnijela inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti iste odredbe.
-U predlogu i inicijativi navedeno je da osporena odredba nije u saglasnosti sa odredbama člana 17, stav 2. i člana 67, stav 2 Ustava Crne Gore jer je propisivanjem da prava na oblike socijalne i dječje zaštite utvrđene tom Odlukom mogu ostvariti samo državljani Crne Gore sa prebivalištem na teritoriji Glavnog grada izvršena diskriminacija lica koja nijesu državljani Crne Gore u ostvarivanju svojih prava – stoji u obrazloženju odluke.
Postoji nekoliko oblika socijalne zaštite a jedan od njih je i besplatan dnevni obrok u narodnoj kuhinji koju je 13. jula 2011. godine na Vrelima ribničkim otvorio Miomir Mugoša, bivši gradonačelnik. Prije nego što je ona otvorena „Dan” je pisao o diskriminaciji gladnih. Jedan od tekstova objavljen je 2. marta 2010. godine sa naslovom „Glad ne pita za državljanstvo”. Nakon toga uslijedio je čitav niz inicijativa da se ovakva, pokazalo se nakaradna odluka Glavnog grada ispravi i tek nakon što su ombdusman i Akcija za ljudska prava to učinili, Ustavni sud je donio odluku da je odluka neustavna i nezakonita.
Predstavnik Akcije za ljudska prava Mirjana Radović pozdravila je odluku Ustavnog suda.
-Skoro četiri godine smo čekali na ovu odluku, da zaštiti i pravo stranaca i strankinja na zaštitu od gladi u Podgorici, tako što bi mogli da koriste uslugu narodne kuhinje. Tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu, pokušali smo da u julu 2011. ubijedimo stavom Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava da postoje ozbiljni razlozi da se takva odluka promijeni, ali nam na to pismo nikada nije ni odgovorio. Pozivamo Glavni grad da u skladu sa odlukom Ustavnog suda, omogući da se u narodnoj kuhinji priprema dovoljan broj obroka, čime bi svi sugrađani u stanju socijalne potrebe, bez diskriminacije, mogli da dobiju topli obrok – saopštila je Radović.
Radović je podsjetila da je Ustavni sud odlučio na osnovu predloga ombudsmana, koji je podržao inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti koju je Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela još u avgustu 2011. godine.
-Raduje nas to što je Ustavni sud prepoznao princip prema kojem „Uspostavljena razlika između lica koji imaju crnogorsko državljanstvo i svih drugih lica koja nemaju crnogorsko državljanstvo, a nastanjena su na teritoriji Glavnog grada i nalaze se u stanju socijalne potrebe, po ocjeni Ustavnog suda, nema objektivno i razumno opravdanje u pogledu mogućnosti korišćenje tih prava – saopštila je Radović.
U obrazloženju odluke se dodaje šta je naznačeno u odgovoru Odbora za statut i propise.
-Osporenom odlukom nije predviđeno ustavno načelo zabrane diskriminacije, jer je zaštita prava stranaca regulisana zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti socijalne zaštite čime je u potpunosti obezbijeđena socijalna zaštita tih kategorija i ispoštovana primjena međunarodnih propisa koji regulišu ovu oblast. Glavni grad je osporenom odlukom propisao dodatne oblike socijalne i dječje zaštite za građane koji se nalaze u stanju socijalne potrebe i posebno ukazuju da pravo na besplatan obrok, saglasno odredbama člana 21. stav 2 Odluke mogu ostvariti i lica bez prebivališta i smještaja, koji se nađu u stanju socijalne potrebe (beskućnici, prolaznici i slično) – stoji u obrazloženju odluke.
N.S.
Zabranjena diskriminacija
U obrazloženju odluke se navodi da su osporenom odredbom, po nalaženju Ustavnog suda narušeni ustavni principi o opštoj zabrani diskriminacije, po bilo kom osnovu i jednakosti pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.
-Odredbom člana 8, stav 1 Ustava zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Odredbama člana 2, stav 2. i 3. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da je diskriminacija svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se, pored ostalog zasniva na rasi, boji kože, nacionalnoj pripadnosti...- navodi se u obrazloženju odluke.