Kulturu je veoma teško mjeriti i zbog toga je Unesko došao na ideju da izradi projekat Indikatori uticaja kulture na razvoj – CDIS, kako bi se izmjerio doprinos kulture na ekonomski status jednog društva, kazao je Siniša Šešum , šef kancelarije Uneska u Sarajevu.
Predstavljajući projekat CDIS predstavnicima kulturnih institucija okupljenim na radionici u CNP-u Šešum je objasnio da doprinos kulture razvoju kroz ovaj Uneskov projekat, sproveden u 11 država, među kojima je i Bosna i Hercegovina, mjeri kroz sedam dimenzija i 22 indikatora. Analizirani rezultati kada je BiH u pitanju bili su više nego iznenađujući – pokazalo se da se ulaganja u kulturu vraćaju kroz bruto društveni proizvod četvorostruko.
– U BiH su implementirana dvije faze. Dobili smo konačne, iznenađujuće rezultate, koji su dokazali da se ulaganje u kulturu vraća četvorostruko. Ulaganje u kulturu koje je u BiH 1,7 odsto donosi u bruto društvenom proizvodu skoro šest odsto. Zbog toga nam je bilo bitno da ovaj projekat implementiramo u Crnoj Gori, jer ova zemlja ima izuzetne kulturne vrijednosti. Kulturni turizam je jedna od glavnih grana u Crnoj Gori i želimo da pokažemo da kultura može da utiče na ekonomski razvitak – kazao je Šešum.
Poslije predstavljanja ovog inovativnog Uneskovog projekta, u narednu fazu činiće sakupljanje podataka, rekao je rukovodilac projekta Dragoljub Janković iz Ministarstva kulture. Prikupljeni podaci poslužiće za izradu takozvanog DNK indikatora uticaja kulture na razvoj jednog društva, a zatim će se analizirati mogućnosti njihovih uticaja na nove razvojne i kulturne politike. Kako je najavio Janković sa prikupljanjem podataka počinje se već naredne nedjelje. Oni će biti pridruženi onima koje je radni tim već sakupio.
Dosad je projekat sproveden u više od deset zemalja, podsjetio je on, a u mnogima su nakon analize Uneskovi indikatori upotrebljeni u pisanju novih ili upotpunjavanju postojećih kulturnih strategija tih država.
- Rezultati prvih faza projekta su dokumenti o metodologiji i priručnici o indikatorima uticaja kulture na razvoj. Svakako, vidljiv rezultat ovog istraživanja je što su te zemlje pravile nove razvojne strategije ili dorađivale postojeće, na osnovu rezultata sakupljenih po ovom projektu Uneska. Takođe, u slučaju BiH poboljšani su nacionalni statistički sistemi koji se tiču kulture i umjetnosti – kazao je Janković.
Kao predstavnica Monstata, koji će učestvovati u primjenjivanju projekta u sklopu radnog tijela Jelena Marković je istakla da što se Evrope tiče, dosad nije postojala jedinstvena metodologija, te zato Crna Gora „tek treba da usklađuje metode koji se tiču kulture i kulturne produkcije”.
– Naš cilj jeste, u skladu sa nacionalnim potrebama, da revidiramo statistiku kulture, i zbog toga smo i prihvatili da kao institucija učestvujemo u ovom projektu. Interesuju nas rezultati koji će proizaći, i naravno promijeniti metodologiju statistike kada je riječ o kulturi. Naprije, moraćemo da vidimo rezultate ove analize. Za nas je najvažnije da vidimo ko su izvori podataka prema kojima ćemo moći da mjerimo indikatore. Za sada je ovo dobra vježba da vidimo kako ćemo dalje. Naravno, tu su ekonomske, struktralne, upravljačke, socijalne dimenzije sektora kulture – kazala je ona.
Prve faze Uneskovog projekta Indikatora uticaja kulture na razvoj finansiraće Republika Italija, u ime koje je na radionici govorila Antonela Fontani, zamjenica ambasadora ove zemlje u Crnoj Gori.
S.Ć.