Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore podržao je juče amandmane grupe poslanika na vladin predlog izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a o tom aktu biće riječi na današnjoj sjednici parlamentarnog odbora za odbranu i bezbjednost. Komentarišući odluku Zakonodavnog odbora, izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović kazala je za „Dan“ da se nada da je to pokazatelj da je većina poslanika shvatila neustavnost rješenja u vladinom predlogu i da će na kraju usvajanjem amandmana spriječiti da kriminalci koji imaju legitimacije ANB-a zloupotrebljavaju ovlašćenja koja se toj službi daju predloženim zakonom.
–Nadam se da pozitivno mišljenje Zakonodavnog odbora na podnijete amandmane pokazuje da su poslanici shvatili da izmjene zakona o ANB-u predstavljaju kršenje Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Takve izmjene Evropska unija sasvim sigurno ne bi mogla da percipira kao neki pozitivan iskorak Crne Gore, posebno u svjetlu činjenice da se u ANB-u nalaze i lica blisko povezana sa strukturama organizovanog kriminala. Ta lica bi mogla mnogo ozbiljnije da zloupotrijebe ovlašćenja nego što je slučaj u agencijama drugih država, gdje ne postoji sprega obavještajnih i kriminalnih struktura –kazala je Ćalovićeva.
Odbor je bez rasprave prihvatio amandmane koje su podnijeli poslanici Azra Jasavić, Srđan Perić, Goran Tuponja i Darko Pajović. Podržali su i amandman koji su podnijeli poslanici Andrija Popović, Džavid Šabović, Srđan Perić, Snežana Jonica i Dritan Abazović. Pozitivan stav odbora dobilo je i pet amandmana koje su podnijeli poslanici Branka Bošnjak, Džavid Šabović, Snežana Jonica i Dritan Abazović.
Vanja Ćalović naglašava da su sva rješenja sadržana u amandmanima usmjerena u pravcu zaštite ustavnog načela da svako ima pravo na privatnost.
–Izmjene zakona proširuju nadležnosti službenika ANB-a, a ne ostavlja se bilo kakav pisani trag o brojnim mjerama, a posebno o praćenju lokacije građanina, odnosno njegove telefonske komunikacije. Nije problem da Agencija prikuplja podatke, već kada ne ostaje nikakav pisani trag o tome. U tom slučaju građanin ne može da dovede u pitanje zakonitost takvih mjera Agencije. Usvajanjem ovakvih izmjena zakona praktično bismo dali zeleno svjetlo da svako ko ima legitimaciju ANB-a može da pristupi svačijim ličnim podacima, od bankarskih, medicinskih i svih ostalih, bez ikakvog pisanog traga – ukazala je Ćalovićeva.
To znači, kako je zaključila, da građani ne bi mogli da koriste pravna sredstva, odnosno da se žale, ukoliko Agencija nezakonito prikuplja podatke o njima, posebno podatke iz privatne sfere.
Ranije su Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Institut „Alternativa” i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijeli predstavku skupštinskom odboru za ljudska prava i slobode kojom se traži sazivanje hitne sjednice tog radnog tijela, na kojoj bi se razmotrile predložene izmjene i dopune zakona o ANB.
U tim organizacijama smatraju da se tim zakonom drastično ugrožavaju ljudska prava koja su crnogorskim građanima zajamčena Ustavom, zakonima, ratifikovanim međunarodnim konvencijama, stavovima Ustavnog suda Crne Gore i nizom odluka Evropskog suda za ljudska prava.
–Veze sa strukturama organizovanog kriminala, prisluškivanje i praćenje stranih diplomata i učešće u raznim izbornim zloupotrebama samo su neki od razloga zbog kojih ANB ni u kom slučaju ne smije dobiti mehanizme za praćenje građana i pristup njihovim podacima, pogotovo bez prethodne odluke suda – navodi se u saopštenju tih nevladinih organizacija.V.R.
Odlučivali bez predstavnika Vlade
Sjednici Zakonodavnog odbora na kojoj je raspravljano o amandmanima na predložene izmjene Zakona o ANB-u nije prisustvovao niko od predstavnika Vlade. Vanja Ćalović je navela da se očekivalo prisustvo predlagača izmjena zakona, kako bi se izjasnio o onome što su predložili velika grupa poslanika i niz nevladinih organizacija.
–Nijesmo imali priliku da čujemo njihov zvanični stav. Sjutra je matični odbor, tako da ćemo vidjeti da li će neko iz Vlade doći da porazgovaramo o konkretnim zakonskim rješenjima – kazala je Ćalovićeva.