SKOPLjE – Sve je veći broj kompanija koje zatvaraju svoj biznis u Makedoniji i sele se u susjednu Srbiju. Šta je to što makedonske biznismene privlači srpskom poslovnom području, kada je Makedonija prema ocjeni Vlade i domaćoj statistici najprivlačnija zemlja za biznis u regionu i šire u Evropi.
Uzbuđenje na domaćoj poslovnoj sceni, a time i manjak u budžetu države koji će se pojaviti na ime poreza i raznih doprinosa, izazvala je vijest da se najveća veledrogerija koja je poznata u cjeloj jugoistočnoj Evropi – Zegin, seli u susjednu Srbiju. Šta je to što je njenog vlasnika Blagoja Mehandžiskog natjeralo da se poslije 25 godina uspješnog poslovanja na domaćem tržištu, sa preko 500 zaposlenih i apsolutnim monopolom u snabdijevanju ljekovima, medicinskim pomagalima, dijetetskim proizvodima i kozmetikom, odjednom preseli u susjednu Srbiju. Potvrđeno je i da je Mehandžiski kupio stan u Novom Sadu i da je u Srbiji već raspisao konkurs za prijem radnika, uglavnom farmaceuta i ljekara.
Privredna komora Makedonije nije još naprvila ozbiljniju analizu fluktuacije biznisa, iako trend nije od juče, ali naučna zajednica u oblasti ekonomije i biznisa prati ovaj fenomen.
Profesor Marija Zarezankova Potevska kaže da Srbija poslednjih godinu dana ima privlačniju i tolerantniju klimu za rad kompanija povoljniju regulativu za vođenje biznisa od Makedonije.
„Činjenica da u Makedniji firma može da se registruje za dva dana nije potvrda da postoji i povoljna klima za vođenje biznisa. Visoke kazne, najčešće i za izmišljene prekršaje, koje Vlada sprovodi poslednjih godina ozbiljno ugrožavaju rad makedonskih kompanija. Ako se tome doda i vrlo malo i ograničeno tržište sa izuzetno niskim standardom i niskom kupovnom moći građana, onda nije ni čudo što naše kompanije traže alternativna rješenja i sele se u Srbiju. Imamo informacije da one tamo već rade uspješno i šire svoje poslovanje. To je, nažalost, vrlo ozbiljan odliv kapitala” kaže profesor Potevska.
Razlozi leže prije svega u daleko većem i bolje organizovanom tržištu, ali i u daleko boljoj infrastrukturi koju pruža Srbija poreskim olakšicama, liberalnijim odnosom prema kompanijama, preciznom zakonskom regulativom, energetskom stabilnošću i snažnom podrškom države i svih njenih institucija da se širi broj privatnih kompanija i otvaraju nova radna mjesta.
Spisak kompanija koje su najavile otvaranje svojih preduzeća u Srbiji svakim je danom sve veći. Transver poslovanja su potvrdile najmoćnije kompanije: građevinski gigant „Adora inženjering”, „Mašinokop” iz Kavadaraca, agrokombinat „Grozd” iz Strumice. Vlasnici makedonskih kompanija posebno proučavaju spisak od skoro 500 srpskih preduzeća koja su na listi za prodaju ili privatizaciju.
Trajan Angeleski, vlasnik kompanije „Ariljemetal”, već nekoliko godina radi na srpskom tržištu i navodi razloge zašto je kompaniju preselio u Srbiju.
„Moj motiv je bio da što bolje iskoristim sve potencijale koje imam. Makedonsko tržište je postalo pretijesno i predstavlja kočnicu za dalji rad. Kada sam otišao u Srbiju vidio sam šta znači otvorenost velikog tržišta i mogućnost da se preko Srbije otvore vrata za tržišta zapadne Evrope. Između Makeodnije i Srbije ne postoji jezička barijera, Srbija ima odličnu infrastrukturu za povezivanje sa evropskim tržištem, makedonski investitori su vrlo rado prihvaćeni od strane svih struktura u Srbiji. Srbija ima dogovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom, što na neki način nama otvara tržište od 140 miliona stanovnika”, ocjenjuje Angeleski.
Ovo je upravo razlog što se i veliki broj makedonskih kompanija koje se bave proizvodnjom i izvozom hrane spremaju da svoj posao presele u Srbiju i da odatle osvoje i rusko tržište.
I vlasnik kompanije „Stilkon” iz Kumanova Boban Todorovski preselio je posao u Srbiju. On kaže da su poreska opterećenja možda veća nego u Makedoniji, ali zato se ne izmišljaju kazne od desetina hiljada eura, a tržište od osam miliona stanovnika je daleko privlačnije nego tržište od dva miliona ekonomski ugroženih stanovnika.
Makedonska država ne gleda blagonaklono na ovaj trend i štetu pokušava da kompenzira privlačenjem stranih investitora kojima nudi neke povoljnosti koje su na štetu domaćih investitora.
A.Pisarev
Dvostruki
aršini vlasti
Strani investitori, nažalost, domaćoj radnoj snazi nude mizerne dnevnice, pa već imaju problema da obezbijede radnu snagu.
Jedan od razloga što smo ljuti na vladu i što selimo biznis u zemlje regiona jeste i povlašćeni položaj stranih investitora koji dobijaju poreske olakšice i besplatnu infrastrukturu, a mi za razliku od njih sve to moramo da platimo iz svog džepa.
„U susjednoj Srbiji, ali i u Bugarskoj gdje takođe počinju da se sele makedonske kompanije, tretman domaćih i stranih investitora je isti, niko nema privilegije, to su otvorena tržišta i zemlje privlačne za vođenje posla”, ocjenjuje Todorovski.