B
AR - Dugačak je spisak propalih firmi i osiromašenih radnika u Baru. Preduzeća i kompanije, od kojih su se neke kotirale vrlo visoko na privrednoj mapi velike Jugoslavije pa i šire, danas su primjeri propalih privatizacija u kojima su učešće imali novokomponovani biznismeni i tajkuni.
Preduzeća Bar tranzit, Košuta, Transjug, Jugodrvo, Tehnopromet, Bar bilje, Standard konfekcija, Primorka, Izbor, Rumijatrans, Korali ... niko više i ne pominje, niti ima odgovora na pitanje kako je bio njihov kraj i gdje su završili njihovi radnici. Lokacije ovih nekada privrednih giganata zarasle su u korov.
Statistički podaci kažu da je grad pod Rumijom 90. godina prošlog vijeka imao između 10 i 12 hiljada zaposlenih. Sada, prema podacima Opštinskog sindikalnog povjereništva, taj broj se kreće oko 7.000, i to sa sezonskom radnom snagom.
Prema riječima predsjednice Opštinskog sindikalnog povjereništva Senke Rastoder u periodu privatizacije bez posla ostalo je oko 5.000 radnika, koji su, kako naglašava, dobili minimalne otpremnine u iznosu od 1.926 eura.
- Te otpremnine obezbjeđivala je Vlada Crne Gore za žrtve tranzicije – naglašava Rastoder, i podsjeća da je Luka Bar ranije imala oko 2.000 radnika, a danas je podijeljena u dva segmenta i ima 1.300 zaposlenih. To znači, kaže Rastoder, da je samo iz luke na Biro rada preseljeno 700 radnika.
- Danas u Bar više nema proizvodnje. Sve se zasniva na uslužnim djelatnostima turizmu, trgovini, ugostiteljstvu i pomorskom saobraćaju- kaže Senka Rastoder i najavljuje da je na ovu temu sa gradonačelnikom dr Zoranom Srzentićem dogovorila sastanak za srijedu, 28. januar.
- Razgovaraćemo o formiranju socijalnog savjeta, o tome šta je sa stanovima u zgradi solidarnosti koji su bili predviđeni za socijalne slučajeve i penzionere. Osvrnućemo se i na rad Opštinske sindikalne organizacije, ali obraditi i druga pitanja koja se tiču položaja radnika u opštini Bar -kaže Rastoderova
Ona ističe da je obavještena da se tužilaštvo uključilo u provjere sredstava koje je Vlada dala kao garanciju za kompaniju Primorka.
- Vlada je sa četiri miliona eura garantovala ondašnjem vlasniku Primorke Nebojši Boškoviću, i ne zna se kako su ta sredstva upotrebljena. Da li su namjenski data za isplatu radnika, investiciona ulaganja ili vraćanje dugova dobavljačima. Valjda će se i to jednog dana rasčistiti- kaže Rastoder, naglašavajući da je Primorka najpogubniji primjer privatizacije.
- Jednostavno, Primorka je nestala, a sa njom nestalo je i svo njeno bogastvo i radnici. Čak i sada se nastavlja sa rasprodajom njene imovine. Sjećam se kada je ministar Branimir Gvozdenović kazao za Primorku „Da je nema trebalo bi je izmisliti”, a onda ona jednostavno nestaje. Nešto se tu ne slaže- smatra Rastoder, i dodaje da su posledice loših privatizacija i nadavno objavljeni spiskovi neplaćenih obaveza i dugovanja opštini za poreze na nepokretnosti.
Prema podacima Uprave javnih prihoda u digovanjima prednjači firma „Horizon Logistik“ u stečaju, koji duguje 126.991 euro za porez na nepokretnosti. U pitanju je inače preduzeće „Rumijatrans” koje se nakada ponoslilo kvalitetom pruženih usluga. Privatizacijom kompletan vozni park, vrlo vrijedana imovina i radnici preduzeća „Rumijatrans” prešli su pod okrilje kompanije „Vektra“ biznismena Dragana Brkovića. Nekoliko godina od privatizacije firma je otišla pod stečaj.
Mežu prvih pet preduzeća dužnika za porez sa dugom od sa 70.065 eura nalazi se i „Melgonia-Primorka”, preduzeće koje je nastalo od nekadašnjeg giganta prehrambene industrije „Primorka”. Slijedi AD „Izbor Bar”, nekada najveće trgovačke kompanije sa sa 67.568 eura duga. Izbor je privatizovao „Eurofond“ biznismena Veska Barovića. Na listi dužnika nekadašnjih uspješnih barskih državnih firmi su i
AD Zavod za izgradnju (ZIB) Bara, čiji je većinski vlasnik bio bivši gradonačelnik Žarko Pavićević. Vrlo uspešno građevinsko preduzeće, čiji su vrijedni radnici izgradili najveći dio Bara, bankrotiralo je prošle godine,a ZIB je opštini samo za porez na nepokretnost ostao dužan 14.887 eura. Za porez na nekretnine 10.584 eura duguje i HTP „Atlas hotels group – Hotel Princess”, dio nekadašnjeg najvećeg hotelsko turističkog preduzeća HTP „Korali” koji se našao se u većinskom vlasništvu biznismena Duška Kneževića.
D.Stojanović
Opština nema podatake
o efektima privatizacija
Odbornik Demokratskog fronta Savo Vujošević na nedavno održanoj sjednici lokalnog parlamenta postavio je pitanje koliko je koristi opština imala od privatizacije preduzeća, te koliko je u Baru zaposlenih bilo prije 20 godina, a koliko ih je sada.
Iz Sekretarijata za ekonomiju i finansije dobio je odgovor da nemaju podatke o efektima privatizacije barskih preduzeća, ni o finansijskim efektima na budžet opštine, ni o broju zaposlenih.
- Odgovor koji sam dobio najbolje oslikava vladajuću koaliciju koja, očigledno, nema uvid u bilo šta što se tiče Bara – prokomentarisao je Vujošević.
Ugašeno i odjeljenje za statistiku
-Zatečena sam saznanjem da je u opštini Bar ugašeno odjeljenje za statistiku. Nijesam mogla dobiti podatke koliko preduzeća u gradu imamo, koliko zaposlenih, koliko radnika je ostalo bez posla, koliko proglašeno tehnološkim viškom. Ne znam kako dostavljaju podatke Zavodu za statistiku, i da li iko o tome vodi brigu - kaže Senka Rastoder.
Nada u naplatu sto hiljada
poreskog duga
U Upravi lokalnih prihoda kažu da su svjesni da se od preduzeća koja su pred stečajem, u stečaju ili su bankrotirala, teško može naplatiti dug, ali smatraju da je realno očekivati naplatu bar 100 hiljada eura.
Ukupan dug pravnih lica u Baru po osnovu poreza na nepokretnosti je 748.982 eura. U to ulaze dugovanja pravnih lica kojima je blokiran račun sa 286.000 eura, preduzeća kojima je upisana hipoteka 232.000, onih koji su u stečaju, oko 107.000 eura, te pravnih lica koja su u procesu žalbe, 45.000 eura- naveli su iz Uprave javnih prihoda