Tužilaštvo za ratne zločine Srbije dostavilo je kolegama u Hrvatskoj na dalju ocjenu i postupanje krivičnu prijavu povodom hapšenja 250 civila srpske i crnogorske nacionalnosti 1992. godine. Kako nam je potvrđeno u tužilaštvu Srbije, prijava je predata u skladu sa Sporazumom o saradnji u progonu učinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Među licima koja su tada mučena i zlostavljna bilo je i crnogorskih državljana.
–Krivična prijava, sa svim prikupljenim podacima i dokazima, u vidu informacije dostavljena je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, u skladu sa Sporazumom o saradnji u progonu učinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, na razmatranje i ocjenu radi eventualnog preduzimanja odgovarajućih mjera i procesnih radnji. Takođe, oni su dužni da nas obavijeste o svojoj odluci u primjerenom roku u skladu sa navedenim sporazumom, saopštio je Dušan Knežević, zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije.
Krivična prijava protiv Vladimira Šeksa podnesena je tadašnjem Tužilaštvu Srbije i Crne Gore. U prijavi se navodi da je Šeks u periodu od 15.4. do 14.8.1992. godine, kao vrhovni državni tužilac Republike Hrvatske, izdao nalog njemu potčinjenim tužiocima da podnesu zahtjeve za istragu uz predlog za hapšenje oko 250 civila, pretežno srpske i crnogorske nacionalnosti, radi razmjene za zarobljene hrvatske vojnike, a do razmjene je i došlo 14.8.1992. godine u Nemetinu kod Osijeka.
–Provjeravajući navode iz podnete prijave, ovo tužilaštvo je, uz saradnju sa Vrhovnim tužilaštvom Crne Gore, preduzelo brojne mjere i radnje. Obavljen je razgovor sa preko 70 tada uhapšenih civilnih lica i do sada je prikupljen znatan broj informacija, dokaza i podataka, iz kojih, po našem mišljenju, proizilaze osnovi sumnje da je u navedenom periodu izvršeno predmetno krivično djelo u objektivnom smislu. Iz izjava brojnih razmijenjenih lica proizilazi da su skoro svi bili izloženi raznim oblicima psihičkog i fizičkog mučenja (torture), što je takođe jedan od oblika izvršenja predmetnog krivičnog djela – kazao je Knežević.
Međutim, ni iz navedenih izjava, ni iz prikupljene dokumentacije i dokaza zasad ne proizilaze osnovi sumnje iz navoda krivične prijave da je sve organizovano i naredio prijavljeni Vladimir Šeks.
–Ovo tužilaštvo nema objektivne mogućnosti da eventualno pribavi i druge dokaze i podatke koji bi potkrijepili navode iz krivične prijave protiv Vladimira Šeksa – ističe Knežević.
Ovim dopisom je potvrđeno da je Hrvatska izvršila ratni zločin 14.8.1992. godine, kada je 250 civila obukla u vojne uniforme JNA u logoru Kerestinac i istog dana ih zamijenila u Nemetinu za 750 hrvatskih vojnika koji su bili zarobljeni u Vukovaru.
U dubrovačkom zatvoru tada je bilo 20 crnogorskih državljana sa višedecenijskim prebivalištem u Dubrovniku. Iz priloženog dopisa Tužilaštva Srbije potvrđuje se da je izvršen ratni zločin po Ženevskim konvencijama jer su civili zamijenjeni za vojnike.
–Šta je slično, a šta nije sa zločinom prema crnogorskim državljanima u Lori? Mi smo, srećom, ostali živi, a zločini u Lori se pripisuju zatvorskim čuvarima. Ali, ni oni nikada nijesu optuženi, a na djelu je istorijsko ćutanje javnosti. Mi se ne žalimo na zatvorske čuvare jer se radi o ratnom zločinu državnog rukovodstva Hrvatske – ispričao je jedan od zatvorenika.
D.Ž.
Odgovornost Vladimira Šeksa
Tačno je da nas je na putu Dubrovnik–Kerestinac maltretirala vojna policija. Vezane oči i ruke, bez kapi vode na tropskoj vrućini, uz priču da nas vode na strijeljanje. Svi smo razmijenjeni sa optužnicama u džepovima i zahtjevom za hapšenje od hrvatskog državnog tužilaštva na čijem čelu je bio ratni zločinac Vladimir Šeks. U Lori je njegov zamjenik bio Mladen Bajić, koji je i sada zamjenik vrhovnog državnog tužioca Hrvatske, pa je nemoguće da on sam sebe optuži – kazao je naš sagovornik.
To je, smatra on, zločin državnog rukovodstva Hrvatske, koji je u prvom dijelu sproveo Vladimir Šeks, čija je životna parola locirati, uhapsiti i zamijeniti.