Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je skupštinski Odbor za antikorupciju da hitno razmotri predstavku koju je NVO Stečajci u saradnji sa MANS-om podnijela tom radnom tijelu u vezi sa načinom rada i finansiranja stečajnih upravnika u svijetlu do sada sprovedenih stečajnih postupaka kojima je uništena privreda. Te dvije NVO podnijele su predstavku skupštinskom odboru još 3. oktobra prošle godine.
– Od Odbora za antikorupciju inicijativom zatraženo je da sasluša ministra pravde Duška Markovića, ministra ekonomije Vladimira Kavarića, predsjednike Privrednih sudova u Podgorici i Bijelom Polju Blaža Jovanića i Muzarefa Hadžajlića, te da pokrene postupak izmjena Zakona o stečaju i podzakonskih akata kako bi se funkcija stečajnog upravnika profesionalizovala i kako bi se propisalo da stečajni upravnici dobijaju fiksnu mjesečnu naknadu za rad koja ne može biti veća od dvije i po prosječne neto zarade u Crnoj Gori na mjesečnom nivou – saopšteno je iz MANS-a.
Stečajni upravnici, kako su naveli, bila su lica sa položenim stručnim ispitom, ali stalno angažovani na drugim poslovima.
– Umjesto da vode poslove preduzeća i zastupaju stečajnog dužnika, stečajni upravnici su samo djelimično angažovani na ovom poslu, što se negativno odražavalo na preduzeća u stečaju, posebno kada se radilo o preduzećima koja su bila u državnom vlasništvu. Prema sadašnjem sistemu, stečajni sudija određuje visinu naknade stečajnom upravniku u skladu sa Zakonom o stečaju i sa pravilnikom koje je donijelo Ministarstvo ekonomije. Tako, stečajnim upravnicima se nadoknađuju putni, telefonski troškovi, kancelarijski materijal, troškovi angažovanja stručnih lica za potrebe stečajnog postupka, a obračunavaju im se i veoma izdašne nagrade, koje često mogu iznositi i na desetine hiljada eura – kazali su iz MANS-a.
Umjesto da se, kako su naveli, preduzeća revitalizuju ili da se unovči njihova bogata imovina i isplate potraživanja, uglavnom se dešavalo suprotno.
– Zbog neangažovanja, nesavjesnog rada i korupcije stečajnih upravnika, preduzeća su nakon stečaja izlazila sa otuđenim akcijama i umanjenom stečajnom masom. Takođe, stečajni postupak je odugovlačen i više od dvije godine što je postepeno umanjivalo vrijednost kompanija – istakli su iz MANS-a.
Na taj način, prema njihovim riječima, od stečaja korist su imali samo stečajni upravnici koji su dobijali basnoslovne naknade, često i na desetine hiljada eura, kao i privilegovani pojedinci kojima su stečajni upravnici omogućili da vrijednu privredu kupe u bescjenje, a potom je unište.
– Sa druge strane, na hiljade radnika nekada moćnih fabrika, istjerano je na ulicu bez otpremnina ili akcija preduzeća koja su oni svojim radom postavili na noge. Obespravljenim radnicima se duguju zarade, a radni staž im nije povezan pa ne mogu da ostvare čak ni pravo na penziju – naveli su iz te NVO.
Kako bi se spriječila takva praksa i u budućnosti, potrebno je, kako su istakli iz MANS-a, profesionalizovati funkciju stečajnog upravnika, da bi ta lica bila potpuno posvećena očuvanju stečajne imovine i obnovi kompanija u stečaju.J.V.'
Odbor da da smjernice
MANS i stečajci tražili od odbora da hitno pokrene postupak izmjene zakona i da poziciju stečajnih upravnika adekvatno reguliše.
– Predloženo je da plate budu maksimalno dvije i po prosječne i to samo u stečajnom postupku velikih kompanija. U svim drugim slučajevima naknade bi bile znatno manje – naveli su iz MANS-a.
Skupštinski odbor treba Vladi da da jasne smjernice i predloge u kom pravcu treba raditi izmjene i dopune Zakona o stečaju, kako bi se osiguralo da se stečajni postupci konačno počnu vodititi u korist javnog interesa.