U naselju Gračanica nedavno je završena gradnja objekata u kojima treba da se smjeste porodice iz Zverinjaka koje zbog povraćaja zemljišta pravom vlasniku moraju da se isele. Gradnju objekata u Gračanici pokrenula je NVO „Akcija za ljudska prava“, a potom su se pridružili Opština, UNHCR i njemačka organizacija „Help“. Useljenje u nove stanove porodicama iz Zverinjaka, od kojih je većina romskih, bilo je najavljeno do kraja decembra, ali još uvijek nije realizovano. Mnogi od njih su se već odavno spakovali, ne očekujući da će još jednu zimu dočekati na tuđoj zemlji koja je kroz postupak restitucije prije osam godina vraćena porodici sveštenika Miodraga Todorovića. Pojedini koji čekaju preseljenje kažu da ih, iako je obećani rok istekao, još niko nije obaviještavao kada će preći u novo naselje, niti znaju koji su im stanovi i sa kojom kvadraturom opredijeljeni. Mujo Čelebić dom za svoju porodicu u Zverinjaku izgradio je prije 32 godine. Njih šestoro, istakao je on, tu imaju objekat od 72 kvadrata, ali nije siguran da će toliko prostora dobiti u novom stanu.
- Kada je počela gradnja baraka u Gračanici dolazili su u ovo naselje i vršili popis članova porodica koje trebaju da budu preseljene. Ispričao sam kakva je situacija kod mene, da mi je mlađi sin neoženjen, a da stariji ima ćerku i da iako on povremeno odlazi u druge gradove da privatno radi, živi ovdje sa mnom. Međutim, to mi neće da priznaju već će računati da nas ima troje, supruga, ja i mlađi sin - priča Čelebić.
S obzirom na to, istakao je on, u novom naselju najvjerovatnije će dobiti stan od tridesetak kvadrata, pa već danima razmišlja gdje će sa pokućstvom iz starog objekta, koje je stvarao više od tri decenije.
- Iz Zverinjaka moram seliti, tako da ću biti prinuđen i da prihvatim onoliko koliko mi budu opredijelili. U vremenu kada sam se kao radnik bivšeg Građevinskog preduzeća kućio, gradio krov nad glavom za svoju porodicu, niko mi nikada nije rekao da je ovdje tuđa zemlja, a da jeste možda ni ja ni moje komšije sada ne bi došli u situaciju da moramo selimo. Kako god da bude, život ovdje moraću da ostavim i idem tamo gdje su mi opredijelili da odem –kaže Čelebić. Za razliku od njega koji je ipak imao iole pristojan krov nad glavom, nekoliko romskih porodica Špatolaj, koje takođe čekaju preseljenje, žive u trošnim barakama, napravljenim od raznih materijala. Oni su se posebno radovali novim stanovima, a kako je obećani rok za preseljenje istekao, kažu da su zapali u nevolju. Adrijana Salijaj je sa suprugom Rasimom Špatolajem i petoro djece u jednoj prostoriji koju zagrijavaju sa grijalicom, jer nemaju šporet na drva.
- Pred kraj godine oštini sam dostavila molbu za dodjelu jednokratne novčane pomoći i tada sam pitala kada ćemo preseliti, i nijesu znali da mi odgovore. Ti stanovi su završeni i sigurno je da ćemo preseliti ali je problem što sam i ovu zimu dočekala u Zverinjaku, u objektu koji ima jednu prostoriju i nemam šporet na drva već se grijemo na struju. Možda bismo se nekako i snašli, ali smo očekivali da ćemo u novi stan, a obećano nam je da će nam donirati šporet - kaže Salijaj.U susjednoj baraci gdje joj živi svekrva Sabrija Špatolaj i dva djevera sa porodicama, gotovo ista situacija. Sabrija Špatolaj ističe da u tom objektu u tri prostorije živi njih dvanaest i da takođe imaju probleme sa grijanjem.
- Hladno je, a kako se snijeg povremeno topi sva voda ulazi u baraku. Imamo veoma malo drva i nismo dodatno obezbijedili jer smo očekivali da ćemo preći u novi stan, a onda bi nam bio dodatni trošak da plaćamo prevoz - navodi Sabrija Špatolaj.
Od jednog šporeta, kaže Amela Trubljanin, teško da se mogu zagrijati tri prostorije, a da priključe grijalice ne bi imali novca da plate račune za struju.
-Od petoro naše djece dvoje su bebe od po šest mjeseci i očekivali smo da nećemo ovu hladnoću dočekati u postojećoj baraci. Mokri čvor nam je van barake i zaista nam je dosta teško, a većinu stvari smo već spakovali - ističe ona.
B.Brašnjo
Todorovićima parcela do 1. februara
Porodici Todorović je prije više od pola vijeka u Zverinjaku zarad izgradanje nikšićke Željezare oduzeto oko 4,5 hiljada kvadrata zemljišta na kojem se nastanilo sedam porodica, od kojih je jedna prije nekoliko mjeseci stambeno zbrinuta. Kroz postupak restitucije Todorovići su povratili svoje imanje,ali samo na papiru, a presuda je postala izvršna prije više od tri godine. Od tada, rekao je „Danu“ jerej Miodrag Todorović, njegova porodica odlaže iseljenje jer su konstantno postojala obećana od strane opštine da će problem biti riješen.
- I sada vjerujem da će se sve završiti onako kako su mi iz opštine poslednji put i obećali, što sam dobio i u pisanoj formi. U tom dokumentu rok je bio do 1. januara, a ja sam im kazao da im dajem još mjesec duže. Tako da do 1. februara lokalna uprava, shodno dogovorenom, treba da nam preda tu parcelu sa koje će do tada ukloniti sve objekte- kaže Todorović.
Help: Useljenje do kraja mjeseca
Iz njemačke organizacije Help „Danu“ su juče potvrdili da je završena gradnja sva četiri objekta u naselju Gračanica, a da je njihova ukupna vrijednost 170 hiljada eura od čega je Vlada Savezne Republike Njemačke pomogla sa iznosom od 94 hiljade eura. Kako su pojasnili, gradnja je trebala da bude završena do 15. decembra, ali su u početku raspolagali sa sredstvima za tri objekta. Kako im je taj dio novca bio na raspolaganju petnaestak dana kasnije, odložen je i završetak objekata.
- Trenutno se radi tehnički prijem objekata i priključci na infrastrukturu. Pošto su vremenski uslovi bili veoma loši ispred Nove godine, a potom su nastupili i praznici kada nije radila ni jedna služba što je dosta uticalo na rokove. Očekujemo da porodice budu useljene u svoje stanove do 20. januara, a u objekte je priključena voda dok se radi na priključenju na elektro i kanalizacionu mrežu - odgovorili su iz Help-a.
U objektima A1 i A2, pojasnili su oni, su po tri stambene jedinice čija je površina od po 39 metara kvadratnih. Po dva stana sa površinom od po 57 kvadrata su u preostala dva objekta, B1 i B2, a raspodjela će biti obavljena po broju članova porodica koje tu treba da se presele.
U gradnji objekata lokalna uprava Nikšića učestvovala je sa oko 132 hiljade eura kolika je bila vrijednost ustupljenog prostora i komunalnih naknada.