U Crnoj Gori nije podnesen nijedan zahtjev za registraciju genetski modifikovane hrane (GMO) niti postoji ijedan odobreni GMO proizvod, hrana ili organizam, što znači da u prodavnicama u našoj zemlji nije prisutna ta hrana, izjavio je za „Dan“ ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. Ipak, kako je rekao, genetski modifikovanu hranu nije moguće zabraniti na tržištu Crne Gore jer je država postala članica Svjetske trgovinske organizacije (STO).
– Bez namjere da ulazim u polemiku o tome da li svaka genetski modifikovana hrana ima negativan uticaj na zdravlje, želim da ukažem na sledeće – Crna Gora je član Svjetske trgovinske organizacije. Da bi postala član, jedan od uslova bio je da se donese Zakon o GMO. Dakle, mi ne možemo zabraniti prodaju genetski modifikovane hrane i biti član STO. Međutim, da bi se genetski modifikovana hrana mogla uopšte prodavati u Crnoj Gori, pomenuti zakon predviđa veoma dugu i transparentnu proceduru u koju je uključena i javnost. Smatram da je to najbolja zaštita – tvrdi Ivanović.
Ističe da će resor na čijem je čelu voditi računa da građani Crne Gore imaju dostupnu bezbjednu hranu i da se poštuju standardi bezbjednosti hrane „od njive do trpeze”.
– Prioritet se zasniva na tri elementa: edukaciji, pravilima i kontroli. Činimo sve što možemo, sa ograničenim sredstvima koja imamo, da edukujemo poljoprivredne proizvođače o poštovanju standarda u svim fazama proizvodnje. Postigli smo značajne pomake tokom 2014. Održane su brojne radionice koje su vodili međunarodni i domaći stručnjaci. Sada sa edukacijom treba nastaviti dalje u segmentu prerade. Pripremljen je novi Zakon o bezbjednosti hrane kojim se crnogorsko zakonodavstvo usaglasilo sa pravnom tekovinom EU. Ovim zakonom su preciznije definisane odgovornosti u sistemu kontrole i uspostavljanje centralnog nadležnog tijela za bezbjednost hrane. Mi se u oblasti bezbjesnosti hrane ne usaglašavamo sa pravnom tekovinom EU da bismo ispunili zahtjeve Brisela, već prije svega zbog zdravlja građana. Zdravlje građana i njihovo povjerenje u sistem za mene kao ministra ostaće na prvom mjestu – tvrdi Ivanović.
Kontrole povodom pitanja bezbjednosti hrane, kako je najavio, sprovodiće se u svim objektima u kojima se proizvodi ili prerađuje hrana.
– Dvije godine kao ministar uporno ponavljam da je zdravlje građana Crne Gore najvažnije. A zdravlje se ne može štiti bez redovnog nadzora, kako primjene postojećih, tako i uvođenja novih standarda bezbjednosti hrane – istakao je Ivanović.
Ne radi se, kako je rekao, ni o kakvim vanrednim mjerama iako pojedinci pokušavaju da obnove ili izgrade svoj autoritet na ovoj „sasvim normalnoj aktivnosti”.
– I do sada su postojali zakoni i mogućnost kontrole. Ali, kontrola bez edukacije neće postići puni efekat. Upravo oko edukacije postoje ozbiljna mimoilaženja u sistemu. Smatram da moramo paralelno jačati kontrolu i edukaciju. Pregovaračko poglavlje 12 je izuzetno kompleksno i obimno, a krajnji cilj nije zatvaranje objekata, već uskalđivanje sa standardima – smatra Ivanović.
Članice EU su 28. maja prošle godine postigle dogovor o novim propisima za uzgoj genetski modifikovanih kultura na teritoriji Unije, koji im pružaju mogućnost da ograniče ili zabrane uzgajanje GMO. Uzgoj i prodaja genetski modifikovanih organizama su u EU dozvoljeni, ali pod veoma strogim uslovima.
Prema zakonskim propisima, GMO ne može biti pušten na tržište ukoliko nije prošao temeljnu procenu rizika i dobio dozvolu. Moraju biti jasno označeni svi proizvodi koji se sastoje od GMO.
Direktorka Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević kazala je za „Dan” da dosad nijesu imali primjedbi građana povodom pitanja GMO. Ona je ukazala da ta hrana u Crnoj Gori nije zabranjena, ali da se i ne proizvodi u državi.
– Moguće je da se nešto uveze, ali po zakonu je predviđeno da taj proizvod mora da bude obilježen, da se tačno zna šta je genetski modifikovana hrana – kazala je ona.
Nikčevićeva je kazala da ne bi škodilo ni da se takva hrana zabrani.
– Dobro bi bilo da se to ne uvozi, i naročito da se ne proizvodi, jer kad se jednom unese u zemljište, tu više nema spasa. Tu dolazi do raznih mutacija, promjena i izmjena – ukazala je ona.
Nikčevićeva kaže da bi akcenat trebalo staviti na kontrolu proizvoda.
– Vidite da je potrebno sve kontrolisati od A do Š i prosto je nejverovatno da imamo isti broj inspektora danas kao i prije 20 godina. Pretpostavljam da su isti inspektori, a trebalo da se mijenjaju svake tri godine. Vidite koliko je više marketa nego što je bilo prije 10 godina i koliko je više artikala. Uspješno kontrolisati je veoma teško sa malim brojem inspektora – ocijenila je ona. A.T.
Ne možemo najavljivati kontrole
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović tvrdi da će se nastaviti kontrole o prisustvu vinobrana u mesu.
– Kada bismo najavljivali kontrole ili obavještavali pojedine subjekte kada će ih posjetiti inspekcija, to bi obesmislilo sistem kontrole. Razumijem novinarsku znatiželju, ali ovo su isuviše ozbiljna pitanja koja zahtijevaju veliku posvećenost, upornost, izmjenu načina razmišljanja i odnosa prema poslu, potrošačima, javnosti, pa i državi – zaključio je on.