U Srbiji ljudi vole knjige i nije tačno da se ovdje ne čita. Ne čitaju svi, naravno, ali baza čitalaca je brojna, i sve šira, rekao bih. To pokazuje sve veći broj modernih knjižara koje su pune posjetilaca, Beogradski sajam knjiga koji iz godine u godinu ruši rekorde posjećenosti, a njemu rame uz rame je i Noć knjige, kaže Dejan Papić, vlasnik i direktor jedne od najuaspješnijih izdavačkih kuća u regionu „Laguna”. Ovaj izdavač, danas na pragu punoljetstva,, bilježi velike uspjehe, kao i zavidne epitete poput „brenda”. Laguna je inače nosilac više relevantnih nagrada i priznanja, što nije nikakvo čudo obzirom da slovi za uzor, primjer mnogim preduzećima i izvan sektora izdavaštva.
● Na samom početku karijere izdavača, nakon objavljivanja prvog naslova izjavili ste da je Vaš cilj da Laguna jednog dana bude lider na polju srpskog izdavaštva. Kako je izgledao taj put?
- Lagunin početak vezan je za objavljivanje prve i jedine knjige za koju sam tada mogao da smognem sredstva, uz pozajmljenih hiljadu dolara. Sve se to dešavalo nekoliko mjeseci prije bombardovanja Srbije. Gledano sa strane, takav početak ne bi zasluživao prevelika očekivanja. Ipak, vjera u sebe, potpuna posvećenost poslu, pažljiv odabir naslova i još pažljiviji odabir saradnika, počeli su da daju rezultate i poslije nekoliko godina Laguna je već počela da stiče ozbiljnu naklonost čitalaca. Sve više objavljenih velikih svjetskih pisaca, značio je da Laguna prerasta u jednog od vodećih izdavača, ali ipak nešto je nedostajalo – srpski pisci. Tek kada smo stekli povjerenje vodećih imena srpske književnosti mogli smo sebe smatrati uspješnim izdavačem. A u ovom trenutku na našoj listi nalazi se više od sto domaćih autora, praktično sva velika imena naše literarne scene. Laguna danas svoju lidersku ulogu u izdavaštvu koristi kako bi usmjerila i druge društvene činioce ka pravim vrijednostima. Zbog toga su naše aktivnosti na planu humanitarnih akcija u ovoj godini znatno povećane.
● Sa kojim problemima ste se najčešće suočavali i kako ste ih prevazilazili?
- Nije lako poslovati u uslovima stalne ekonomske krize. Zvuči mi zanimljivo kada čujem naše kolege iz razvijenih zemalja kako se žale koliko ih je trenutna ekonomska kriza ugrozila. Pa mi sve vrijeme radimo upravo u takvom okruženju, te smo valjda zato postali i otporniji. Svakako, veoma brzo morate iznalaziti rješenja za probleme koji se javljaju u poslovanju. Jedan od najvećih za izdavače bila su ogromna dugovanja velikih knjižara. Taj problem smo prevazišli pokretanjem sopstvenog lanca knjižara koji nam veoma znači kada je komunikacija sa našim čitaocima u pitanju. Štaviše, uspjeli smo da dokažemo da je moguće stvoriti ambijent u kome najveće knjižare uredno izmiruju svoje obaveze prema svim partnerima. Laguna danas postavlja standarde u sektoru izdavaštva.
●Kako ste izgradili danas najveću kuću knjige u regionu, jer, u izdavaštvo i u privatni biznis kročili ste iz posve drugog sektora?
- U izdavaštvo sam ušao sa pozicije šefa računarskog centra jedne velike turističke kuće. Dakle, bez ikakvog srodnog iskustva. Ali sa velikom željom da predstavim našoj javnosti neke od vodećih svjetskih pisaca koji su ovdje do tada bili skoro nepoznati. Trudio sam se da primijenim sva pozitivna iskustva iz razvijenih zemalja i da učim na greškama drugih izdavačkih kuća u Srbiji. Moje menadžersko iskustvo se razvijalo zajedno sa rastom Lagune, pa u tom smislu mogu reći da je postojao jedan stabilan razvojni put gdje je bilo dovoljno vremena da se procesi organizuju na pravi način. Imao sam sreću što me niko u početku nije stavio na čelo velikog sistema kakav je Laguna danas. Jednostavno, imao sam dovoljno vremena da osmišljavam poteze koji su Lagunu stavljali u poziciju lidera i, ako hoćete, inovatora srpskog izdavaštva. Takođe, dovoljno vremena da se iskristališe tim ljudi koji danas predstavlja okosnicu Lagune i Delfi knjižara. Bez njih, ne bi bilo ni uspjeha koje postižemo. Da biste bili uspješni u svom poslu prvo pravilo je da treba da ga volite. Onda vam nije teško da ga obavljate u bilo koje vrijeme dana ili noći. Trudim se i da se okružim ljudima koji sa jednakom strašću gledaju na izazove pred nama i onda zajedno dijelimo teret ambicioznih planova koje postavljamo pred sebe.
● Kako birate naslove, edicije i nepogrešivo pratite ukus čitalaca?
- Tu nema magije, ali ima stalne zapitanosti iz pozicije čitaoca. Pri izboru naslova, uvijek se stavljam u kožu potencijalnog čitaoca i odgovaram sebi na neka bitna pitanja u vezi sa knjigom. Naravno, doprinos Laguninih urednika je od izuzetnog značaja, jer su upravo oni ti koji najčešće dolaze sa zanimljivim idejama koje kasnije samo treba dovesti do realizacije. Veliko je zadovoljstvo imati povjerenje širokog kruga čitalaca, ali predstavlja i ogromnu odgovornost. Podsjetiću vas da samo u našem Klubu čitalaca imamo preko 320.000 članova. Dakle, treba voditi računa o najrazličitijim potrebama ove velike i prilično heterogene grupe ljudi. Ali, i blago usmjeravati ukus ka sve višim vrednostima i standardima književnog izraza.
Mila MILOSAVLjEVIĆ
Sve je počelo kad je Džoni krenuo u rat
●Koje su omiljene knjige direktora Lagune?
- Volim najrazličitije pisce i žanrove. To je vjerovatno posljedica moje urođene radoznalosti. U mladosti sam gutao knjige naučne fantastike. Otud i najznačajniji pisci epske fantastike u Laguni. Takođe, ponosan sam što smo poslije više decenija objavili jedan od najboljih antiratnih romana svih vremena „Džoni je krenuo u rat”, koji mi je bio jedan od omiljenih u mladosti. Spomenuću još samo „Sedam sunaca i sedam Luna”, Žozea Saramaga, kao remek-djelo koje se ne zaboravlja, zatim „Bibliju otrovne masline”, Barbare Kingsolver, a tu je i nezaobilazni Haled Hoseini. U poslednje vrijeme me je oduševio kineski pisac Mo Jen, nedavni dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Andrić, naravno. Ali, to se ovdje, valjda podrazumijeva. I da ne zaboravimo Terija Pračeta zbog koga je Laguna i nastala.