ZAGREB – U Hrvatskoj se danas održava drugi krug šestih predsjedničkih izbora od sticanja nezavisnosti, a kandidati su Ivo Josipović (SDP) i Kolinda Grabar Kitarović (HDZ).
Birališta se otvaraju u 7 časova, zatvaraju 12 sati kasnije, a oko 3,8 miliona birača će u završnom krugu glasanja odlučivati koga želi na funkciji na koju prema hrvatskom Ustavu niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno.
U susret konačnoj odluci ko će „u fotelju” na Pantovčaku istraživanja javnog mnjenja pokazuju da kandidati vode „mrtvu trku” i da Hrvatskoj predstoje najneizvjesniji predsjednički izbori u istoriji države.
Inače, i prethodne izbore obilježio je drugi krug glasanja, u kojem je Josipović pobijedio Milana Bandića, dok mu 11. januara u borbi za drugi mandat na „crtu” izlazi Grabar Kitarović.
Aktuelni predsjednik i njegova suparnica svakodnevno pokušavaju da javnost, odnosno potencijalne glasače, ubijede da imaju plan za izlazak iz krize i uglavnom su fokusirani na načine rješavanje ekonomskih problema, pišu hrvatski mediji.
Ključna riječ drugog kruga predsjedničkih izbora je zajedništvo – Grabar Kitarović traži da „već jednom prestanu podjele” i naciju poziva na obnovu jedinstva iz devedesetih, dok Josipović svoju politiku sažima u kratkoj proklamaciji da želi biti predsjednik svih građana.
Pravnik i kompozitor, prema političkom uvjerenju socijaldemokrata koji promoviše ljudska prava i ekološke vrijednosti i programe, Josipović kampanju pod geslom „To je pravi put” zasniva i na predlogu ustavnih promjena, „novog društvenog ugovora uobličenog u novom Ustavu Druge Republike”, kao preduslova sprovođenju reformi neophodnih za oporavak države.
Kandidat koji je u prvom krugu „pobrao” nešto veći procenat glasova od Grabar Kitarović (38,46 – 37,22 odsto) ističe da do privrednog oporavka teško može da se dođe bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom, zalaže se za decentralizaciju zemlje i promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske.
Josipović poziva građane da izađu na izbore i „biraju pravi put” – predsjednika za bolju budućnost, a ne da „prošlost postane budućnost”.
Poručuje da je „spreman za pobjedu, a Hrvatska za novu eru politike”, uvjeren da će njegova pobjeda označiti i kraj duge političke blokade i krize i biti pobjeda tolerantne i demokratske Hrvatske, ali i naglašava da kakav god bude ishod „poštuje zrelost i kapacitet hrvatske političke javnosti”.
Ukoliko uspije da u finišu izbora pobijedi Josipovića, Grabar Kitarović bi bila prva predsjednica u istoriji Hrvatske, a do tog cilja ide pod sloganom „Za bolju Hrvatsku” i u svom izbornom programu naglasak stavlja na rješavanje privredne situacije i ističe da je glavni razlog njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj.
Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice je političarka i diplomata, bivša ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija od 2005. do početka 2008, a od 2008. do 2011. ambasador Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i prva žena koja je imenovana za pomoćnika glavnog sekretra NATO-a za javnu diplomatiju.
Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorijenjeni u Domovinskom ratu.
Grabar Kitarović smatra da Hrvatska ima sve preduslove da bude jedna od najprosperitetnijih evropskih zemalja i naglašava da „jedino što u Hrvatskoj ne valja su (Ivo) Josipović, (Zoran) Milanović i besposlena vlada” kojoj poručuje da mora da ode, a vlast proziva i zbog „narušavanja međunarodnog ugleda” Hrvatske.
Govoreći o odnosima sa susjedima najavila je da će se, ukoliko pobijedi, boriti za hrvatske nacionalne interese, podsticati i pomagati susjednim zemljama na putu ka Evropskoj uniji, ali samo ako ispune iste kriterijume kao i Hrvatska, zalagati se za prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i tražiti ista prava za Hrvate u Srbiji i Crnoj Gori...
Ona je takođe navela da bi put Srbije u EU uslovila povratkom nestalih osoba iz rata, jer se zalaže za prava manjina u Hrvatskoj.
U pozivu grđanima da u nedjelju izađu na birališta poručuje da „nudi zaokret”.
Izbori se odvijaju u nikad goroj ekonomskoj situaciji i, prema ocjenama analitičara, građani će se opredjeljivati za onog kandidata koji može da da naznaku boljeg sjutra. Na nivou retorike, utisak je, teško je vidjeti neku ozbiljnu razliku između protivkandidata, što ne znači da je nema.
Za pobjedu u drugom krugu misle da je ključno pridobiti glasove najvećeg iznenađenja prvog kruga, kandidata Živog zida Ivana Vilibora Sinčića, koji je osvojio povjerenje 16,42 odsto birača, i upozoravaju da je Hrvatskoj potreban predsjednik koji nije ideološki opterećen levom ili desnom krajnosti, nego predsednik koji će delovati povezujuće i koji će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države.
Hrvatskoj je, ističu, potreban predsjednik sa pogledom u budućnost, sa iskustvom i potrebnim znanjem o spoljnoj politici i položaju Hrvatske unutar EU i savremenom svijetu, pri čemu je važno razvijati dobre odnose sa susjedima – podsticati ih i pomagati na evropskom putu, kao i jačati ugled i poziciju Hrvatske u regiji i svijetu.
Glasanje u drugom izbornom krugu nadgledaće gotovo 22.000 posmatrača, približno kao i u prvom, odnosno najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Inače, u prvom krugu iz predsjedničke trke su ispali Sinčić i sa 6,30 odsto glasova kao čertvrtoplasirani Milan Kujundžić – kandidat Saveza za Hrvatsku.(Tanjug)