KOTOR – Žitelji Donjih Krivošija i Risna od kraja prošle godine svakodnevno su izloženi potresima detonacija zbog miniranja u privatnom kamenolomu, koji se nalazi pored magistralnog puta Lipci–Žabljak. Miniranja se vrše u terminima od 10 do 11 sati i od 15 do 16 sati, kada je saobraćaj blokiran, kako bi bageri, rovokopači i kamioni mogli neometano da eksploatišu kamen. Putnici, turisti, koji prolaze užasavaju se kada vide table sa natpisom „Zona miniranja”. Mještani okolnih sela i Rišnjani negoduju protiv ove djelatnosti, jer je narušen njihov mir, urušena ekološka ravnoteža, u opasnost dovedeno zdravlje ljudi i životinja, ugrožene podzemne vode... Kamenolom se nalazi na tri kilometra od obale, gdje je postavljena tabla sa natpisom da je to područje Svjetska baština pod zaštitom Uneska. S obzirom na da se radi o zaštićenom području, postavlja se pitanje šta su uopšte uradili poslenici Uprave za zaštitu kulturnih dobara da ovaj dio zaštite od devastacije.
Mještani Donjih Krivošija i Rišnjani već su se organizovali i sakupljaju potpise za peticiju, koju će proslijediti nadležnima.
– Obratili smo se Komunalnoj policiji, Opštini Kotor. Kako niko nije reagovao, počeli smo da sakupljamo potpise građana za peticiju protiv kamenoloma i dosad smo sakupili 300 potpisa. Peticiju ćemo posredstvom advokata uputiti Opštini i Ministarstvu finansija – kaže za „Dan” Slavko Kokot, predsjednik Mjesne zajednice Donje Krivošije.
On naglašava da mještani nijesu imali pojma da će ovdje biti kamenolom, a niko ih ništa nije ni pitao.
– Ovaj kamenolom je katastrofa za mještane Donjih Krivošija i Risna. Nijesmo znali da će tu biti kamenolom do dana kad su došle mašine. Možda je znao prethodni predsjednik mjesne zajednice, Božidar Odalović, koji je smijenjen krajem prošle godine, ali nas o tome nije obavijestio. Da smo znali, ne bismo to dozvolili. Počeli su sa radovima negdje u novembru – kaže Slavko Kokot, i navodi više razloga zašto ovdje ne treba da bude kamenolom.
– Ovo je zaštićeno područje Uneska, miniranjem se potpuno mijenja konfiguracija terena. Glavni magistralni put Lipci-Žabljak u središtu je tog minskog polja, bez obzira na upozorenja, devastira se put i ugrožavaju učesnici saobraćaja. Rišnjani piju vodu sa izvorišta rijeke Spile koja uvire ispod brda koje se minira, eksploziv je otrov, zagađivač koji može da poremeti prirodna staništa za ispašu stoke, za razvoj pčelarstva, poljoprivrede. Kiše po kojima su poznati Crkvice i Krivošije, lako će da isperu sva ta zagađenja i da ih Poljičkim potokom (s desne strane kamenoloma), pored sela Poljice, koje se nalazi ispod kamenoloma, sve to kroz krš donesu u Risanski zaliv – objašnjava Kokot, i dodaje da se lično sreo sa vlasnikom kamenoloma.
– To je privatni kamenolom, privatna rabota, koja ugrožava opštu sigurnost i život svih nas. Upozorili smo vlasnika Radovana Marinovića i rekli mu da od nas nema dozvolu za svoju djelatnost, iako nas niko nije ni pitao. On nam je nudio neki kompromis, nudio pare za selo, međutim, odgovorili smo da nas to ne interesuje. Zanima nas samo to da kamenoloma ovdje ne bude. Ukoliko nadležni ne budu imali sluha za naše zahtjeve, blokiraćemo put kod kamenoloma – poručuje Slavko Kokot.
S obzirom na to da je Boka kotorska već dovoljno devastirana promjenama konfiguracije tla agresivnom izgradnjom apartmanskih naselja na samoj obali, a Komisija Uneska već je uputila upozorenje Ministarstvu kulture (Upravi za kulturna dobra) na opasnost od devastacije, oni koji odlučuju o ovakvim investicijama treba da dobro odmjere svoje odluke kako još jedan kamenolom ne bi bio kap koja će preliti čašu, a Kotor izgubiti status zaštićenog područja.
M.D.Popović